Joe Biden održat će svoj prvi predsjednički govor u UN-u

U New Yorku danas počinje glavna rasprava na 76. Općoj skupštini UN-a. Ozračje na East Riveru oslikava i trenutak u kojem se svijet pogođen pandemijom nalazi. Za razliku od prošle godine, zasjedanje je hibridno, dio političara i diplomata govore će održati virtualno, a njih više od stotinu ipak je doputovalo u Sjedinjene Države. No, restrikcije su stroge, a broj onih koji mogu ući u sjedište UN-a bitno ograničen.

Joe Biden održat će svoj prvi predsjednički govor u UN-u u kojem će pozvati na "zatvaranje ratnog poglavlja dugog 20 godina i povratak snažnim diplomatskim aktivnostima“.

Bijela kuća govor vidi kao priliku da uvjerai globalnu javnost kako je Trumpova doktrina "Amerika prva“ uistinu zamijenjena Bidenovom strategijom "Amerika se vratila“. Sve se događa u trenutku narušenog povjerenja saveznika u odluke Washingtona o Afganistanu i zahlađenja odnosa između Amerike i Francuske.

Uoči zasjedanja, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastao se predsjednikom Bidenom, a prije toga je uputio poziv Sjedinjenim Državama i Kini da poprave odnose, kazavši kako je odnos dviju država bitan za rješavanje problema cijepljenja, klimatskih promjena i brojnih drugih globalnih izazova.

Prvog dana zasjedanja govore će, među ostalima, održati i čelnici država i vlada ili ministri vanjskih poslova Brazila, Irana, Turske, Francuske, Mađarske.

U 21 sat po hrvatskom vremenu pred Općom skupštinom govori predsjednik Zoran Milanović. Prije toga sastat će se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Sastanak s glavnim tajnikom UN-a predsjednik Milanović je otkazao uz kratko objašnjenje kako je imao iznenadan, važan sastanak.

Po dolasku u New York Zoran Milanović poručio je kako se u svojim diplomatskim aktivnostima neće baviti veliki svjetskim temama, već onim što je važno za Hrvatsku u njezinu okruženju.

O veliki je temama govorio je na Sveučilištu Columbia gdje je kao gost na Forumu svjetskih lidera iznio svoje stavove o budućnosti Europske unije, poziciji Hrvatske, najnovijoj krizi između Francuske, SAD- a i Australije, Afganistanu, jugoistoku Europe.

Ocijenio je da Srbija nema snažnu ambiciju ući u Europsku uniju, a za srbijanskog predsjednika Vučića kazao je de je bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača iz 90-ih.