Sve o dosadašnjim pregovorima između Rusije i Ukrajine

Hoće li se rat na istoku Europe uspjeti zaustaviti pregovorima koji su počeli nakon ponovnog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću? U Rijadu su za stol prije nekoliko dana prvi sjeli Amerikanci i Rusi, a traju i američki razgovori s Ukrajincima. HRT donosi veliki pregled glavnih figura, ključnih mjesta, dokumenata i ciljeva svake strane.

Samo četiri dana nakon početka rata, 28. veljače 2022. delegacije dviju država sastaju se u Bjelorusiji, u Gomelju.

Ukrajina traži trenutačni prekid vatre i povlačenje ruskih postrojba, Rusija denacifikaciju Ukrajine, njezin neutralni status i priznanje da je Krim ruski.

Obje strane suglasne su da će nastaviti pregovarati.

Novi sastanak 3. ožujka 2022. godine, odvija se u Brestu u Bjelorusiji. Razgovara se o humanitarnim koridorima i pomoći.

Mihailo Podoljak, savjetnik Volodimira Zelenskog, dan poslije poručuje: Predsjednik nikad neće prihvatiti kompromis kojim bi narušio teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

Brest je domaćin i trećeg kruga pregovora 7. ožujka. Delegacije se međusobno optužuju za opstruiranje evakuacije civila. Rusija nudi humanitarne koridore prema svojoj zemlji i Bjelorusiji, to je Ukrajini neprihvatljivo. Stotine tisuća izbjeglica napustile su Ukrajinu.

Temeljni zahtjevi Ukrajine

- Povlačenje ruskih snaga s teritorija cijele Ukrajine

- Obnova granica prema stanju prije 2014., odnosno vraćanje Krima i Donbasa

- Pristaju na neutralnost Ukrajine, ali uz uvjet da joj NATO ili druge zemlje jamče sigurnost

- Obnova ratom uništene infrastrukture

Temeljni zahtjevi Rusije

- Priznavanje ruskog suvereniteta nad Krimom

- Priznavanje nezavisnosti tzv. Narodnih Republika Donecka i Luhanska

- Demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine

- Zabrana ulaska Ukrajine u NATO

- Ukidanje sankcija Rusiji

Pregovori u Turskoj: Optimizam pa hladan tuš

Pregovori se 10. ožujka sele u Tursku, u Antaliji se sastaju ministri vanjskih poslova Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba. Kuleba ponavlja iste zahtjeve. Lavrov proziva Zapad da se opasno ponaša dostavljajući oružje Ukrajini. Nastavak pregovora nije upitan.

Optimizam je narastao 29. ožujka nakon pregovora u Istanbulu. Ukrajina zadržava pravo na članstvo u Europskoj uniji.

Sigurnosna jamstva moraju ratificirati i parlamenti zemalja koje će ih dati.

Rusija ocjenjuje da se pregovori o ukrajinskoj neutralnosti kreću u dobrom smjeru, obećava smanjiti vojne aktivnosti. To se nije dogodilo.

Raspad pregovora nakon otkrića o masakru u Buči

U travnju se otkriva masakr u Buči, Ukrajina odbija nastavak pregovora, a 23. lipnja Europska unija daje Ukrajini status kandidata za članstvo. Rusija 30. rujna anektira četiri regije: Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja. Pregovori više uopće nisu na dnevnom redu.

Europska unija i Sjedinjene Američke Države podržavaju ukrajinski mirovni plan.

Bez pomaka u 2023. i 2024., a onda na scenu stupa Donald Trump

U 2023. godini nije bilo nikakvog pomaka u pregovorima, stajališta dviju stana nepromijenjena su, rat bukti, a potkraj godine teško se donose odluke o novim paketima i američke i europske pomoći.

U lipnju 2024. Vladimir Putin iznosi uvjete za prekid vatre i početak pregovora. Zahtijeva da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri anektirane pokrajine, Volodimir Zelenski traži obnovu teritorijalnog integriteta, odštetu i kažnjavanje ratnih zločina.

Na jesen na scenu stupa Donald Trump, što dovodi do aktualnih geopolitičkih potresa.

Završetak rata u Ukrajini prioritet je svima. No na koji način? Hoće li se Europska unija i Ukrajina izboriti za utjecajan glas? Mogu li se uistinu Donald Trump i Vladimir Putin sami dogovoriti? Što je uopće na stolu? Kakve će biti posljedice za Europu i svjetski poredak?

Noćas u pet ujutro bit će tri godine od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Razrušeni gradovi, izgubljeni životi, raseljeni ljudi, nemjerljiva šteta, zemlja na koljenima, u srcu Europe.

Geopolitički potezi bez presedana više su tjedana u fokusu svjetske javnosti. U fokusu prosječnog Ukrajinca je kako preživjeti još jedan dan rata.