Kako zaštititi podmorske kabele, osnovu moderne komunikacije?

Podmorski su kabeli osnova moderne komunikacije. Njima se prenosi 99 posto internetskog prometa između kontinenata, od brzog streaminga videozapisa i financijskih transakcija do diplomatskih poruka i vojnih operacija.

Bez njih internet bi usporio za 80 posto, a globalni BDP izgubio bi bilijune dolara godišnje - procjenjuje se da bi prekid u transatlantskom prometu koštao milijardu dolara na sat. Uz toliku vrijednost i važnost, čudi koliko su slabo zaštićeni.

Admiral David Johnston, načelnik glavnog stožera australske vojske, nazvao je zaštitu kabela egzistencijalnom.

- To je naša najveća ranjivost, bez njih nema modernog rata niti moderne ekonomije. Nema Australije.

Svake se godine dogodi nekoliko pucanja podmorskih kabela, uglavnom zbog starosti ili ih ribarski brodovi slučajno oštete. No strah od namjernog prekidanja sve je veći.

Izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen prilikom najave novog plana EU-a za razvoj i zaštitu podmorskih kabela rekla je: 

- Prevencija, detekcija, odgovor i odvraćanje - moramo djelovati koordinirano protiv hibridnih prijetnji, prvenstveno u Baltičkom moru ali i na svim obalama Europske Unije.

Baltički stražar

Akcijski plan Europske Unije o sigurnosti podmorskih kabela, usvojen ove godine, predviđa ukupna ulaganja od milijardu eura u razdoblju 2025.- 2027., u sklopu šire strategije za digitalnu i energetsku sigurnost. EU najviše ulaže u nove "pametne" kablove koji su otporniji na kvarove i imaju senzore.

Zasad ne postoji europski vojni plan čuvanja podmorskih kabela, ali neke članice EU-a to već rade samostalno.

Estonske oružane snage od početka godine štite podmorski električni kabel Estlink 1 u Baltičkom moru i imaju dozvolu da zaustave i ispitaju civilne brodove na tom području.

Tu je i prva specijalizirana misija NATO-a "Baltički stražar" za zaštitu podmorskih kabela i cjevovoda u Baltičkom moru, pokrenuta početkom godine. Koristi se brodovima, zrakoplovima, podmorskim i zračnim dronovima, podmornicama i satelitima za praćenje "anomalija", poput brodova koji usporavaju ili se zaustavljaju blizu kabela.

Zabrana kineske tehnologije

I Sjedinjene su Države ove godine pojačale zaštitu kombinacijom regulatornih mjera, vojnih resursa, međunarodne suradnje i tehnoloških inovacija.

Federalna komisija za komunikacije (FCC) usvojila je nova pravila za ubrzanje izgradnje i pojačanje sigurnosti podmorskih kabela, a među najvažnijim je odlukama potpuna zabrana kineske tehnologije. Odnosi se na sve, i usluge i opremu.

Uvedeni su redoviti pregledi podmorskih kabela, uz procjene rizika za nacionalnu sigurnost. Svi privatni brodari moraju dopustiti pristup vladi na njihova plovila ako je potrebno.

Predviđena je nabava dvaju novih modernih brodova za polaganje i popravak kabela.

SAD je potpisao sporazume s Australijom, Kanadom, Europskom Unijom, Japanom i Velikom Britanijom o sigurnosti kabela i planiranju ruta za izbjegavanje preklapanja.

Europa zaostaje u "kabelskom ratu"

Kina je najveći globalni igrač u izgradnji kabela, službeno u sklopu inicijative Pojas i put. Otprilike četvrtina svih trenutačno položenih kabela proizvedena je u Kini, uz stalne optužbe sa zapada da se njima koristi za špijunažu i krađu podataka.

Rusija ulaže u alternativne mreže kabela izvan zapadnih ruta, a za polaganje koristi kineske brodove. Sa zapada stalno stižu optužbe da se Rusija prvenstveno fokusira na vojnu i hibridnu prijetnju, koristeći podmornice i brodove za sabotaže, posebno u Europi.

John Aitken, umirovljeni časnik Britanske kraljevske ratne mornarice, kaže da je Europa drastično zaostala u ratu za podmorske kabele koji već uveliko traje.

U svom je tekstu za Guardian napisao: 

- Situacija na dnu mora je slična klimatskim promjenama - polako gubimo bitku, a mnogi negiraju da bitka uopće traje. To ne može dobro završiti za zapadni svijet.

Na sličnom tragu je i ITU, međunarodna telekomunikacijska unija, specijalizirana agencija UN-a koja se bavi telekomunikacijama i informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

U deklaraciji njihove prve međunarodne konferencije o sigurnosti podmorskih kabela poziva se na globalni dijalog za zaštitu kabela, uključujući standarde za održivost i tehničke smjernice za prevenciju oštećenja. Podržavaju reviziju međunarodnih sporazuma i uz geopolitičke tenzije upozoravaju na nove prijetnje - rast globalnog prometa zbog razvoja umjetne inteligencije koji sadašnja infrastruktura, čak i uz novih ulaganja jednostavno neće moći podnijeti.

Tehnološki giganti najveći ulagači

Ulaganja u podmorske kabele u iduće dvije godine iznosit će 13 milijardi dolara. To je gotovo gotovo dvostruko više nego u prethodnom razdoblju.

Najveći investitori su uglavnom tehnološki giganti koji financiraju oko 50 posto novih kabela zbog potreba za umjetnom inteligencijom, podatkovnim centrima i globalnim prometom podataka. Preuzeli su vodeću ulogu od tradicionalnih telekom operatera, a slijede ih proizvođači opreme i same države, piše industrijski časopis Submarine Telecoms Forum i objašnjava da se pod morem vodi pravi rat za dominaciju.

Prvi je podmorski telegrafski kabel položen 1850. između Engleske i Irske. Omogućio je brzu komunikaciju preko kanala La Manche. Danas je aktivno više od 450 podmorskih kabela ukupne duljine oko 2,7 milijuna kilometara. Još je 150 novih kabela u pripremi.