Kakvog papu Crkva i vjernici trebaju?

Konklava za izbor 267. pape počinje 7. svibnja. Održat će se u Sikstinskoj kapeli koja će biti zatvorena za posjetitelje.

Nasljednika pape Franje birat će 135 kardinala mlađih od 80 godina iz cijelog svijeta. Glasat će u strogoj tajnosti, a nakon svakog kruga spaljuju se glasački listići.

Boja dima koji izlazi iz dimnjaka kapele signalizira ishod glasanja: crni dim znači da Sveti Otac još nije izabran, a bijeli je znak da imamo novog papu.

Najdulja konklava u povijesti, u 13. stoljeću, trajala je gotovo tri godine, a prethodne dvije - 2005. i 2013. - trajale su samo dva dana.

Kakvog papu Crkva i vjernici trebaju? Konzervativnog, liberalnog ili umjerenog?

Prof. Daniel Patafta, Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu vjeruje da će sprovod pape Franje ostati najupečatljiviji po masama ljudi, od vjernika do svjetskih političara, koji su mu došli pokazati poštovanje za sve dobro koje je učinio dok je bio poglavar Katoličke Crkve.

Papa Franjo pokopan je u jednostavnom lijesu, izvan zidina Vatikana.

- Papa je htio da odar tog lijesa bude u razini zemlje, da pokazuje onako kako je on naviještao riječ u razini ljudi, onih koji su najmanji, tako da ga svi vide i u tom stanju smrtnosti. Posebno me dotaknulo na sprovodu mnoštvo mladih. To je simbolika budući da je Papa svoj prvi apostolski put imao u Brazil na Svjetski dan mladih. I na sprovodu je bio okružen mladima. Primijetio sam da su bili predstavnici pravoslavne crkve i drugih religija i to pokazuje da je Papa otvarao dijalog sa svima te da su oni došli kao prijatelji, a ne samo iz protokola, rekao je izv. prof. dr. sc. Branko Murić, Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Darko Pavičić, kolumnist "Večernjeg lista, kazao je da se sprovodom uspjela prenijeti atmosfera dirljivosti i blizine koja je obilježila cijeli Papin pontifikat.

- Bez obzira na stroge protokole, to je bilo hodočašće Rimom. Bilo je neobično da su ljudi pljeskali. Ovo je imalo dimenziju više. Nama je Papa toga dana došao u kuću na jedan simboličan način, rekao je Pavičić u emisiji "Otvoreno".

Papa je imao u sebi veliku dozu poniznosti.

- Papa se spuštao da bi vidio odozdola koliko je lijep i velik njegov bližnji, osoba stvorena na sliku Božju. To znači biti ponizan. Ne gurati sebe. On je svojom službom uvijek bio u prvom planu, ali znao je kako pristupiti čovjeku jer je u svakome gledao dijete Božje i to je bila njegova motivacija, rekao je Patafta.

Murić smatra kako ne stoje optužbe da je papa Franjo trivijalizirao papinsku funkciju. Vjeruje da se radi o osobnim obračunima pojedinaca.

- Papa Franjo se može usporediti s Ivanom Pavlom II. koji je otvorio medijski pontifikat. S druge strane, Franjo je medijski otvorio svoj pontifikat u kontekstu služenja društvenim mrežama i modernim tehnologijama, što je privlačilo mlade, suvremenog čovjeka da se uhvati za njegovu riječ. To nije bilo iznošenje krutog nauka, već kako bi potaknuo ljude na razmišljanje, da približi Evanđelje, rekao je Murić.

Odnosi pape Franje i Crkve u Hrvatskoj

Papa Franjo puno je putovao, ali u Hrvatsku nije došao.

- U nekim medijima se potenciralo da su odnosi s našim biskupima izrazito loši, da ih Papa kori, da ih ne voli. Nadbiskup Kutleša je to demantirao. Dvije trećine biskupa u Hrvatskoj je imenovao papa Franjo i ta činjenica demantira to sve skupa, rekao je Pavičić.

Istaknuo je kako je papa Franjo odlazio na margine, periferiju gdje je Crkva bila slaba odnosno katolici u manjini.

- Hrvatska nije bila u tom planu. Mi smo se malo razmazili, naučili smo da je Ivan Pavao II. došao tri puta pa Benedikt, rekao je.

Kakvog papu Crkva i vjernici trebaju?

Od 135 kardinala koji sudjeluju na konklavi, 108 ih je imenovao papa Franjo. Može li to jamčiti da će novi papa nastaviti tamo gdje je papa Franjo stao?

- Traži se nekoga tko će znati odgovoriti na smjer kojim je papa Franjo krenuo. Svatko donosi sebe. Znači nastaviti tamo gdje je papa Franjo krenuo, ali i da postoje određena nerazumijevanja i podjele koje treba nadići i stvoriti kompaktniju stvarnost unutar crkvene strukture, među kardinalima i hijerarhijom, rekao je Patafta.

Zagrebački nadbiskup poručio je "Crkvi treba pastir, a ne strateg. Otac, a ne upravitelj".

- To je ono što se očekuje kad se bira papa, da se traži pastir Crkve koji će biti navjestitelj radosne vijesti, koji će voditi Crkvu. Od pape se ne očekuje da bude političar, diplomat, nego svojom osobom unosi karizmu. Vjerujem da će novi papa biti karizmatičan. Papa Franja bio je prorok našega vremena i zato je bio priznavan, ali i osporavan, zato je pokrenuo svijet. Mislim da će u tom smjeru ići i kardinali, kazao je Murić.

- Imali smo jednu situaciju koja nije nezanemariva, a to da je svemu prethodila Papina bolest. Kardinali su molili zajednički krunicu, ali tad su već stvorili zajedništvo i počeli su pripremati konklavu, rekao je Pavičić.

- Možda je to Talijan, budući da posljednja trojica papa nisu bili Talijani, možda to vodi u tom smjeru, a možda vodi i suprotno, dodao je Pavičić.

- Nije važan geografski položaj, nego otvorenost i karizma s kojom će novi papa krenuti, zaključio je Murić.