Kamp se gradi, migranti žele u novu "igru"

Migrantski kamp Lipa na sjeverozapadu BiH pokušava se pretvoriti u stalni prihvatni centar, ali njegovi stanovnici čine sve kako bi ga napustili i krenuli u novu "igru", pokušaj prelaska hrvatske granice i odlazak na zapad Europe. 

U Lipu, udaljenu dvadesetak kilometara od Bihaća, u četvrtak je stigla povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johannson.

Teret migrantske krize treba se pravednije raspodijeliti po cijeloj BiH, rekla je.

-Vidimo potrebu za boljom podjelom tereta migrantske krize, da svi dijelovi Bosne i Hercegovine budu dio upravljanja migracijama, naglasila je Johansson.

Kamp Lipa nalazi se dvadesetak kilometara od Bihaća, podalje od naseljenih mjesta. U njemu je neslužbeno smješteno oko 800 migranata, većinom iz Pakistana i Afganistana. Dijelom je izgorio u prosincu prošle godine, nakon čega je bosanskohercegovačka vojska ondje postavila šatore.

Ilegalni migranti ranije su većinom bili smješteni u kampu Bira u Bihaću, opremljenom europskim sredstvima, koji je zatvoren u rujnu 2020. zbog protivljenja građana i lokalnih vlasti.

Johansson je rekla da je zatvaranje Bire bila pogreška. U Lipu je, kaže, stigla zbog zabrinutosti o humanitarnoj krizi nakon požara. Istaknula je kako se danas vidi napredak uvjeta u kojima su migranti.

- Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla, rekla je Šveđanka i naglasila da se uvijek treba podsjetiti da i oni koji nemaju pravo ostati u EU-u imaju svoja prava i dostojanstvo.

Naglasila je i potrebu osnaživanja kapaciteta za upravljanje ilegalnim migracijama u BiH, poput ubrzavanja procesa odobravanja ili odbijanja azila.

Dodiku su oni ološ

Premijer Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić u Lipi je rekao da novi europski pakt o azilu i migracijama, o čemu Johansson pregovara s državama članicama, predviđa vraćanje migranata na vanjske granica EU-a, zbog čega će BiH biti najviše pogođena i na to se mora pripremiti.

Prema procjenama EK, u BiH se trenutno nalazi oko 8 tisuća migranata, a većinu tereta krize nose Unsko-sanska županija i Sarajevo.

Član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik u siječnju ove godine odbacio mogućnost da se migrante smjesti na prostoru njegovog entiteta, rekavši da na prostoru RS neće biti migrantskih centara. U četvrtak je pak migrante u BiH nazvao ološem.

Migracije nisu raketna znanost

Johansson u petak putuje u Sarajevo gdje će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i lokalnim agencijama zaduženim za migracije.

Švedska političarka, koju je Politico prozvao lijevim krilom socijaldemokratske stranke, smatra kako migracije nisu egzistencijalna kriza za Europu, nego nešto čega je uvijek bilo i bit će. Moramo bolje upravljati migracijama, to nije raketna znanost i to se može, rekla je u rujnu u razgovoru za emisiju EU Scream.

Migracije nisu kriza. To je normalno i događa se uvijek, kazala je Johansson u rujnu, naglasivši da u Europu godišnje stiže oko 2,5 milijuna legalnih i 140 tisuća ilegalnih migranata te kako Europa više nije u situaciji kao 2015. kad su na kontinent stizali milijuni izbjeglica. Kamp je izgorio u požaru u prosincu prošle godine.

Izbjeglice i migranti trenutno borave u šatorskom naselju koje su uz kamp u izgradnji podigli pripadnici vojske BiH, ali unatoč tome što imaju smještaj, oni žele dalje u novu "igru", kako nazivaju pokušaj prelaska hrvatske granice i potom odlazak prema zapadu Europe.

Europska unija uložila je u rješavanje migrantskog pitanja u BiH od 2015. nešto manje od 90 milijuna eura.

Bihać od otvorena srca do antagonizma

Građani Bihaća primili su migrante otvorena srca 2015., ali u međuvremenu se osjećaj mijenjao. Danas ima i antagonizma prema njima.

Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.

- S vremenom su migranti preplavili grad, turizam se gasio, došlo je ponekad do nemilih scena internih sukoba među njima, rekao je europski izvor.

Premda većina migranata i izbjeglica u BiH boravi u centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi. Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji.