Kancelar Merz optužio Rusiju za ugrožavanje sigurnosti u Europi

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je u Litvi pratio raspoređivanje njemačke oklopne brigade radi jačanja istočnog krila NATO-a, Rusiju je optužio za ugrožavanje "sigurnosti u Europi". Istodobno, u Ukrajini rat i dalje bjesni unatoč optimističnim najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o završetku krvoprolića na istoku Europe.

Jedan od najambicioznijih projekata Bundeswehra, nešto potpuno novo za Njemačku - postao je stvarnost. U inozemstvu, u Litvi je stalno stacionirana nova, deveta kopnena brigada, 45. oklopna, s gotovo 5000 njemačkih vojnika. Ona je glavni dio borbene skupine kojom Berlin, na zahtjev najveće baltičke države, - kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu - osigurava istočno krilo NATO-a .

- Rusija, ovakva kakvu danas gledamo, prijetnja je za sve nas. Protiv te prijetnje se štitimo i zbog toga smo danas ovdje, rekao je Merz u nazočnosti litavskog predsjednika Gitanasa Nausede.

- Agresivni ruski revizionizam ne ugrožava samo sigurnost i teritorijalni integritet Ukrajine, već i našu zajedničku sigurnost u Europi, dodao je.

Njemački kancelar rekao je da svatko tko izazove NATO mora znati da je obrambeni savez spreman i da će zajednički braniti svaki pedalj teritorija.

Merz je istaknuo volju Njemačke da "pošalje signal" ostalim članicama NATO-a: "Smjesta i s odlučnošću uložimo u našu sigurnost".

Duboko pacifistička nakon završetka Drugog svjetskog rata, Njemačka, pod vodstvom Merza, namjerava značajno povećati svoju obrambenu potrošnju.

Njegova vlada je odlučna značajno povećati izdvajanja za obranu i ispuniti cilj o kojem se raspravlja u NATO-u i koji zagovara američki predsjednik Donald Trump - povećati izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a do 2032.

- Zajedno sa našim partnerima, odlučni smo braniti teritorij NATO-a od svake agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost, poručio je Merz.

Na pitanje o postizanju mira u Ukrajini, Merz je odgovorio da "ne treba imati iluzija o brzom rješenju".

Rekao je da se nada da će se otvoriti prilika za dogovor o prekidu vatre i mirovnim pregovorima, ali da je to proces koji tek treba početi i koji bi mogao potrajati tjednima i mjesecima.

- Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, kao Europljani djelujemo kao tim sa Sjedinjenim Državama koliko god je to moguće, dodao je njemački kancelar.

Moskva i dalje odolijeva pritiscima Zapada glede uspostave hitnog i bezuvjetnog primirja.

- Ukrajina danas brani slobodu cijele Europe. Sveobuhvatno i bezuvjetno primirje mora biti prvi korak prema miru. Međutim, Rusija odbacuje te uvjete, stoga moramo odlučno djelovati. Pojačati sankcije kako bismo slomili ruski ratni stroj, rekao je predsjednik Republike Litve Gitanas Nauseda.

Agresivniji i neovisniji pristup provedbi sankcija Rusiji i nove, velike korake izolacije Moskve, zatražit će Ukrajina sljedećeg tjedna od Europske unije. Kijev se na to odlučio zbog neizvjesnih budućih poteza SAD-a, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odustao od pooštravanja sankcija Rusiji.

- Pa, zato što mislim da postoji šansa da se nešto napravi. A ako to učiniš, možeš i znatno pogoršati sve. Ali moglo bi doći vrijeme kada će se to dogoditi, da, rekao je Trump prije tri dana, 19. svibnja.

Europska unija trebala bi razmotriti niz koraka kako bi se sankcije snažnije primjenjivale izvan njezinog vlastitog teritorija, uključujući ciljanje stranih tvrtki koje koriste njezinu tehnologiju kako bi pomogle Rusiji, ali i "uvođenje sekundarnih sankcija kupcima ruske nafte". One bi mogle pogoditi velike kupce poput Indije i Kine, a bile bi važan korak koji Europa do sada nije htjela poduzeti.

- Nažalost, Rusi ne pokazuju nikakve znakove prekida vatre i još nisu spremni završiti rat. Stoga su svi naši oblici pritiska, sav naš rad s partnerima na vršenju pritiska na Rusiju, apsolutno neophodni, istaknuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

I dok izgledima za mir zapravo nema, ma koliko se govorilo o njemu, rat se intenzivira. Obje strane lansiraju rojeve dronova dok se žestoke borbe vode duž ključnih dijelova fronte. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako je u ranu zoru oboreno 105 dronova iznad Rusije, 35 iznad Moskovske regije - koja s glavnim gradom ima 21 milijun stanovnika. Moskovski aerodromi Domodedovo i Žukovski nakratko su obustavili letove zrakoplova.

Rusija je odgovorila ispaljivanjem Iskandera - M, mobilnog balističkog raketnog sustava kratkog dometa - od 500 kilometara - na dio grada Pokrova, ranije poznatog kao Ordžonikidze, u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj regiji, navodno probivši ukrajinske linije prema Kostjantinivki u Donjeckoj regiji, uništivši dva lansera raketa Patriot i radar.