06:16 / 21.03.2021.

Autor: Dražen Stefanov/Agenda/D.M./HRT

Kataklizmička pješčana oluja u Pekingu

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HTV / HRT

Kataklizmički prizori u Pekingu - nebo je prekrio golemi oblak smeđe prašine koju su vjetrovi donijeli iz pustinje Gobi i sjeverozapadne Kine. Stručnjaci se razilaze u mišljenjima što je bilo presudno za ovu pojavu - ciklični niz prirodnih događaja u koje je umiješan i čovjek, ili globalno zatopljenje. 

Kineska pješčana oluja, odnosno oluja prašine, pripisana je kombinaciji veće temperature kopnene površine, nedostatka oborina i snažnog utjecaja mongolske ciklone. Stručnjaci, posebice klimatolozi, upozoravaju da se statistička vjerojatnost poklapanja svih nabrojenih uvjeta za nastanak ovakve oluje kreće oko 4 posto te stoga spada u kategoriju prirodnih fenomena. Ovotjednom olujom iznenađeni su čak i ekolozi.

- Sve se dogodilo preko noći. Olujni, vrtložni vjetar koji je počeo puhati s teritorija Mongolije podignuo je u atmosferu, prelazeći preko pustinje, goleme količine pijeska koje su preko sjeverozapadne Kine i regije Qinghai Xinjianga stigle i do Pekinga, kaže Zhou Jinfeng iz Zaklade za zaštitu biološke raznolikosti i zeleni razvoj.

Prijavljen nestanak 431 osobe 

Kineska meteorološka postaja objavila je još u ponedjeljak ujutro žuto upozorenje i izvijestila da su se pješčane oluje proširile iz Unutarnje Mongolije u provincije koje okružuju Peking. Otkazana je bila petina dolaznih i odlaznih letova na međunarodnoj zračnoj luci Peking Capital i Peking Daxing. Snažne pješčane oluje pogodile su i susjednu Mongoliju, a najmanje 341 osoba prijavljena je kao nestala.

Vrhovi blokova u središnjem Pekingu jedva su se vidjeli, a građani su nosili improvizirana pokrivala za glavu kako bi zaštitili lice i kosu. Sve je, kažu, izgledalo kao smak svijeta.

Porast broja stanovnika, porast broja oluja 

Znanstvenici su u nedavnoj studiji analizirali koliko su u zadnjih 2000 godina u Kini razni društveni sustavi, ali i klimatske promjene utjecali na učestalost oluja prašine. Ustanovili su da se porast broja oluja podudarao s povećanjem broja stanovništva i jačanjem azijske monsunske cirkulacije. Zanimljivo je da se učestalost takvih oluja povećavala tijekom razdoblja jačih kiša, jer se u tom periodu populacija brže razvijala te se koristila veća poljoprivredna površina.

video thumb

U ožujku i travnju Peking se redovito suočava s pješčanim olujama zbog blizine pustinje Gobi ali i zbog krčenja šuma te erozije tla u sjevernoj Kini. Vlasti pokušavaju već desetljećima pošumiti i obnoviti zeleni fond regije kako bi ograničile prodor pijeska u glavni grad. Drugi pak, stručnjaci tvrde da nije riječ o prirodnom fenomenu, već o izravnoj posljedici globalnog zagrijavanja.

- S obzirom na globalne klimatske promjene, vremenske anomalije postale su učestale. Industrijalizacija i emisija ugljika rastu, a to dovodi do snažnog efekta staklenika. Posebno je ugrožen rast vegetacije na visoravnima, gdje je flora prilično krhka, kaže Du Shiwei iz Kineske akademije društvenih znanosti u Pekingu.

Oluje imaju i pozitivnu ulogu

Što uzrokuje današnje pješčane oluje, odnosno oluje prašine, i je li riječ o prirodnom procesu ili je to možda rezultat klimatskih promjena, preciznog znanstvenog odgovora zasad još nema. No ovakve oluje, tvrde klimatolozi, imaju i svoju pozitivnu ulogu. Naime, dokazano je da one do oceana prenose ključne mineralne hranjive sastojke, kao što je željezo, pa se ponekad nazivaju i gnojivom za oceanske fitoplanktone.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!