Katastrofalne posljedice klimatskih promjena

02.08.2023.

19:54

Autor: M.M./Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Katastrofalne su posljedice nesnosnih vrućina koje su u srpnju zahvatile gotovo cijelu sjevernu hemisferu. Mjesec iza nas najtopliji je u povijesti mjerenja. Grčki otok Rodos poharala je vatrena stihija, na jugozapadu je toplinski val odnio velik broj žrtava, temperature su na sjeverozapadu Kine dosegnule nezamisliva 52 Celzijeva stupnja. Znanstvenici očekuju da će ova ili iduća godina u konačnici sigurno biti najtoplija u povijesti.

Ova 66-godišnja uzgajivačica lubenica bila je spremna za berbu, ali onda su jake kiše pogodile ovo područje, 200 kilometara južno od Seula, i uništile sav urod. Nakon te katastrofe, polja lubenice i riže veličine 1400 nogometnih igrališta, pogodila je nova nevolja.

- Bila sam zabrinuta zbog jakih kiša, ali sada je izuzetno vruće. Iscrpljena sam. Izgubila sam svaku nadu da se išta može spasiti, rekla je Kwon Gye-Soon, poljoprivrednica iz Južne Koreje.

Uz ovako ekstremne promjene vremena nemoguće je bilo što planirati. Sami se, kažu, ne mogu s tim boriti. Slažu se i katalonski vinogradari koji upiru pogled u nebo, prizivajući kišu, dok im grožđe vene pod jakim suncem.

- Loza se osušila. Neki trsovi, stari 30 godina, imaju vrlo dubok korijen i uz ovu sušu voda nije došla do njega, rekla je Eva Plazas, enologinja.

Ekstremno visoke srpanjske temperature izazivale su šumske požare, nestašice vode i porast broja pacijenata u bolnicama. Pogođeni su usjevi kukuruza i soje u SAD-u, meksička stoka, južnoeuropske masline, kineski pamuk. El Nino je pridonio porastu vrućina u nekim regijama, ali klimatske promjene, zbog rastuće emisije stakleničkih plinova, glavni su uzrok problema - smatraju znanstvenici.

- U prošlosti bi se ovakve katastrofe događale jednom u 50 godina. No trenutačno, zbog porasta stakleničkih plinova i mijenjanja sastava atmosfere koji utječe na globalnu površinsku temperaturu, bit će jači i učestaliji, ali kraćeg trajanja. Mogli bi se događati svake dvije do pet godina, istaknula je Izidine Pinto, klimatologinja nizozemskog Meteorološkog instituta.

Obično je globalna srednja temperatura za srpanj iznosila oko 16 Celzijevih stupnjeva, uzimajući u obzir i zimu na južnoj hemisferi, ali ove godine porasla je za oko stupanj i pol.

- Mislim da su podaci kojima raspolažemo bez presedana u posljednjih nekoliko tisuća godina, a vrlo vjerojatno i u mnogo duljem vremenskom rasponu, od 100 tisuća godina, naglasio je Carlo Buentempo, direktor Kopernikusa, Europskog ureda za klimatske promjene.

I jedno od najhladnijih mjesta na Zemlji - Antarktika - osjeća vrućinu. Morski je led na rekordno niskoj razini, u vrijeme kada bi ga trebalo biti najviše. Ruski su znanstvenici upravo ovdje, u posebnom stakleniku, uspjeli uzgojiti posebno otpornu sortu lubenica.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!