Katolička Crkva na Biskupskoj sinodi razmatra buduće izazove

Papa Franjo otvorit će u srijedu u Rimu Biskupsku sinodu, važan skup koji će prvi put omogućiti ženama i laicima da sudjeluju u oblikovanju budućnosti Katoličke Crkve.

Šesnaesta opća redovna skupština Biskupske sinode trajat će četiri tjedna i okupiti biskupe i druge sudionike koji će zajedno razmatrati ideje i rješenja za neka od najspornijih pitanja s kojima se suočava Crkva u 21. stoljeću.

U skladu s Franjinim prioritetom približavanja Crkve vjernicima, sinoda je prije dvije godine pozvala 1,3 milijardi katolika u svijetu da izraze svoja mišljenja o temama koje se kreću od razvoda do LGBTQ članova Crkve, svećenica i celibata.

Proces koji se sastoji od više faza i koji će biti zaključen drugom sjednicom skupštine u listopadu 2024., tražio je odgovore od biskupija širom svijeta, a njihova mišljenja i mišljenja biskupskih konferencija uključena su u radni dokument od 50 stranica koji će biti podloga za rasprave ovaj mjesec.

To je za Crkvu važan forum za razmišljanje, o njezinu načinu rada, o napretku, rekao je talijanski svećenik Giacomo Costa, posebni tajnik skupštine, za AFP.

Tijekom skupštine, 464 sudionika, uključujući 365 članova s pravom glasa, sastajat će se svaki dan, podijeljeni u plenarne sjednice na pet jezika. To su većinom biskupi, ali ima i drugih svećenika.

No prvi put u povijesti Crkve, među sudionicima će biti 54 žene, redovnice i laici, koje će sudjelovati u konzultacijama i moći glasati.

Nakon završne skupštine u listopadu 2024., Papi će biti predan konačni dokument, a on će odlučiti hoće li ta mišljenja uključiti u papinski dokument.

Tijekom ekumenskog molitvenog bdijenja u subotu, Papa je izrazio nadu da će sinoda biti mjesto na kojem će Duh Sveti pročistiti Crkvu od tračeva, ideologija i polarizacije.

Pomicanje granica

Ova sinoda, njezina promišljanja osjetljivih tema i inkluzivniji proces, uznemirili su neke duhove u Vatikanu, osobito među konzervativcima kao što su njemački kardinal Gerhard Mueller i američki kardinal Raymond Burke, koji smatraju da će taj proces stvoriti zbrku i podjele.

Ali jedan upućeni promatrač zbivanja pri Svetoj Stolici, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da će zbog sudjelovanja laika i žena sinodalni proces biti učinkovitiji.

Među biskupima postoji crkvena kultura. S laicima to više neće funkcionirati, oni se neće zadovoljiti lijepim riječima, tražit će se procedura, volja za promjenom, učinkovitost, rekao je izvor za AFP.

U tom smislu, Franjo pomiče granice i zato se mnogi boje.

Izvor u Vatikanu rekao je za AFP da će, čak i ako važna pitanja nakon sinode ostanu neriješena, biti učinjeni veliki pomaci.

- Pitanja o kojima se nekoć nije smjelo govoriti sada imaju pozornost Crkve. To je već golem korak, rekao je.

Nekoć nismo smjeli niti izreći riječ homoseksualac. Sada na stolu imamo pitanja koja se odnose na homoseksualnost.

Osobita pozornost u razgovorima bit će posvećena mogućnosti da se dopusti ženama da budu đakoni i oženjenima da budu svećenici u zabačenim područjima u kojima manjka svećenika.

Opća skupština pružit će promatračima Vatikana više prilika da procijene dinamiku iza kulisa i ravnotežu moći u Crkvi, čije se konzervativno krilo glasno protivi Franji.

- Mi nismo ovdje da bismo nanovo izmislili drugu Crkvu. Moramo biti pažljivi: dijalog nije lak, trebamo posrednike, rekao je za AFP Christophe Pierre iz Francuske, koji je u subotu postao kardinalom.

Mnogi dolaze sa svojim idejama, svojom agendom... ali ovo nije parlament, nećemo glasati jedni protiv drugih. Riječ je o zajedništvu.

Papa Pavao VI. utemeljio je instituciju sinode 1965. godine.