Kina traži etničko jedinstvo, Tibetanci strahuju za identitet

U Kini je od početka srpnja na snazi novi zakon o "etničkom jedinstvu", kojim se žele promicati nacionalno jedinstvo i mandarinski jezik u svih 56 etničkih skupina u toj zemlji. Tibet je posebno osjetljiva regija, a problem je i pitanje nasljeđivanja tibetanskog duhovnog vođe, 91-godišnjeg Dalaj-Lame, koji već 67 godina živi u egzilu. 

Sedamdesettrogodišnja Kalsang Lhamo cijeli je život govorila tibetanski, ali tamošnje pismo nikada se nije učilo u školama pod kineskim obrazovnim sustavom. Sada uči pismo svojih predaka.

- Naš je materinski jezik tibetanski. Uvijek sam ga govorila, ali nisam naučila naše pismo. Od kada se otvorila mogućnost, učim tibetanski, već dulje od četiri godine, kaže Kalsang Lhamo, stanovnica Lhase, Tibet, Kina.

No Kina je 1. srpnja donijela novi zakon o "etničkom jedinstvu" prema kojem je službeni jezik za sve institucije - mandarinski. Sve što potiče podjele među čak 56 etničkih skupina zabranjeno je, a od svih, pa i od obitelji, očekuje se da potiču domoljublje i nacionalno jedinstvo. Zakon kritiziraju stručnjaci i aktivisti za ljudska prava.

- U ovom zakonu naglas je izrečeno ono što se do sada čulo potiho, a to je da je kineska nacija jednako narod Han. Dakle, da biste postali dio nacije, morate postati više poput naroda Han, kaže Benno Weiner, stručnjak za Tibet, Sveučilište Carnegie Mellon, SAD.

Han je nacija koja danas čini oko 91 posto stanovništva Kine. Zemlja ove godine obilježava 75-u godišnjicu onoga što Peking naziva "oslobođenjem Xizanga" - kako Kina zove Tibet - što mnogi Tibetanci smatraju osvajanjem. No mandarinski se do sada nije posve nametnuo Tibetancima.

- U svakodnevnim razgovorima s obitelji i prijateljima, kada želim izraziti svoje želje, govorim tibetanski jer većina moje obitelji ne razumije mandarinski. U školi govorimo mandarinski, kaže Qongquiu Quco, stanovnica Lhase, Tibet, Kina.

Skupine za ljudska prava kažu da su jezične politike već provedene u drugim manjinskim regijama, poput obrazovanja na mandarinskom za Ujgure i ukidanja dijela nastave na mongolskom jeziku u Unutarnjoj Mongoliji. Manjine traže zaštitu.

- Dijelovi kulture koje žele zaštititi, pa čak i poboljšati uvjete, tradicijska su odjeća, određene proslave koje često i nisu vjerskog karaktera; ples, predstave, neka umjetnička djela. To je ono što privlači i turiste, ističe Weiner.

Ovdje nema ničega što podsjeća na sadašnjeg Dalaj Lamu, koji živi u egzilu nakon neuspjelog ustanka 1959. Nasljeđivanje Dalaj Lame, čiju vladu Peking ne priznaje, postalo je sporno. Dalaj Lama poručio je da bi se njegov nasljednik mogao roditi izvan Kine i da samo njegov ured ima ovlasti priznati njegovu reinkarnaciju. Peking inzistira na tome da izbor mora biti u skladu s kineskim zakonom.