Klasan o potapanju broda: NATO mora odgovoriti Rusiji, pitanje je kako

Umirovljeni časnik Hrvatske vojske i stručnjak za raketne sustave Vilko Klasan u Studiju 4 komentirao je veliki ruski kombinirani napad na Ukrajinu, napade na trgovačke brodove u bugarskoj isključivoj ekonomskoj zoni te razvoj novih ukrajinskih projektila.

Upozorio je da se incidenti sve više približavaju teritoriju NATO-a te da bi prebrzo zaključivanje o odgovornosti moglo biti opasno.

Govoreći o velikom kombiniranom napadu na Ukrajinu, Vilko Klasan rekao je da se takva eskalacija mogla očekivati.

- Veliki napad na Ukrajinu mogao se očekivati jer već dulje vrijeme pratimo ono što su Rusi najavljivali, a to je eskalacija. Pojačavanje možemo očekivati i dalje. Pogođeni su Harkiv, Zaporižja i Kijev u "čast rođendana predsjednika Vladimira Putina", rekao je.

Osvrnuo se i na napad na dva trgovačka broda u bugarskoj isključivoj ekonomskoj zoni, pri čemu je jedan potonuo, a drugi je oštećen.

- Vidimo kontradikcije u izjavama predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je očekivano i ne bez razloga optužio Rusiju, te bugarskog ministra obrane koji očekuje rezultate forenzike. Bit će teško dokazati tko stoji iza napada, rekao je.

Upozorio je da je najopasnije prebrzo zaključivati prema načelu komu napad koristi.

- Interes nije dokaz. Ovo odgovara i Rusiji u Ukrajini, iako je Rusija najavila da će se Ukrajini osvetiti za napade na tankere flote iz sjene. Potrebno je postupati mudro i strpljivo, bez toga da se unaprijed optužuje. U ovom slučaju to nije dobro jer znamo što je na kocki, istaknuo je.

"Pitanje je može li Ukrajina masovno proizvoditi balističke rakete"

Klasan smatra da približavanje incidenata teritoriju NATO-a povećava rizik od neželjene eskalacije.

- NATO ne želi rat s Rusijom, niti Rusija želi rat s NATO-om, ali ovo ispipavanje i približavanje crvenim linijama je najopasnije. Može se dogoditi incident preko kojeg druga strana ne može prijeći. Tomu smo svjedočili puno puta u povijesti, rekao je.

Dodao je da NATO na takve događaje mora odgovoriti, ali pažljivo odrediti na koji način.

- Rusija pokušava pritisnuti Zapad da zaustavi pomoć Ukrajini, a Zapad pokušava pokazati da će napraviti sve kako bi pomogao Ukrajini, rekao je Klasan.

Govoreći o novim ukrajinskim raketnim sustavima, Klasan je izdvojio krstareći projektil Flamingo i balističku raketu FP7.

- Flamingo je krstareći projektil deklariranog dometa do 3000 kilometara, a vidjeli smo da je pogodio cilj na 1500 kilometara. FP7 je balistička raketa deklariranog dometa do 350 kilometara, a vidjeli smo da je dostigla cilj na 150 kilometara, rekao je.

Smatra da će Ukrajina nastaviti njihovu proizvodnju, ali da je ključno pitanje u kojoj mjeri stvarna proizvodnja može pratiti najavljene kapacitete.

- Potrebna je masovna proizvodnja na dnevnoj bazi i pitanje je može li se to pratiti. Rat ide upravo u tom smjeru, zaključio je Klasan.