Klimatske promjene i Trumpove carine: Kava je skupa, a bit će i skuplja

Kava je skupa i vjerojatno će biti i skuplja. Cijena kave na globalnom tržištu već je duže vrijeme na rekordnim razinama, uz vrlo loše prognoze.

Svjetsko tržište kave prolazi kroz nestabilno razdoblje obilježeno kombinacijom klimatskih, ekonomskih i logističkih pritisaka. Analitičari očekuju najveće poremećaje u opskrbi u zadnjih desetak godina. 

International Coffee Organization (ICO) međunarodna je organizacija za kavu. Osnovana je 1963. godine u Londonu pod okriljem Ujedinjenih naroda zbog ekonomske važnosti kave. Administrira Međunarodni sporazum o kavi koji je važan instrument za razvojnu suradnju i redovito objavljuje podatke, analize i prognoze vezane uz kavu.

Globalno tržište kave suočava se s ozbiljnim poremećajima zbog klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija. Suše u Brazilu i Vijetnamu smanjile su prinose arabike i robuste, dvije vrste kave koje se najviše upotrebljavaju, dok američke carine od 50 posto na brazilski izvoz dodatno podižu cijene", stoji u njihovom posljednjem izvještaju.

Procjenjuju da bi do globalne stabilizacije cijene kave moglo doći tek za tri godine, kada nove plantaže počnu donositi plodove, uz uvjet da globalna situacija ostane onakva kakva jest.

Pojas kave

Kava se uzgaja u vrlo specifičnom pojasu na Zemlji koji se često zove "coffee belt" ili pojas kave.

To je područje otprilike između 23° sjeverno i 25° južno od ekvatora - gdje klima, nadmorska visina i tlo omogućuju rast biljke Coffea arabica i Coffea canephora (robusta).

To su regije s prosječnom temperaturom 1824 °C, godišnjom količinom oborina 15002500 mm i nadmorskom visinom 6002000 m.

Najveći svjetski proizvođač je Brazil koji pokriva oko 36 posto globalne proizvodnje. Glavni je izvor arabice, uz rastuću proizvodnju robuste.

Drugi je Vijetnam s oko 17 posto udjela u svjetskoj proizvodnji. Zatim slijedi Etiopija sa 6,5 posto udjela, Indonezija s oko 6 posto te Kolumbija s oko 5 posto.

Ove zemlje zajedno čine oko 70 posto svjetske proizvodnje kave. Brazil i Vijetnam dominiraju zbog velikih količina, dok Etiopija i Kolumbija imaju ključnu ulogu u premium segmentu. Ostale značajne zemlje uključuju Honduras, Ugandu i Indiju, ali njihov udio je manji.

Na porast cijena kave u posljednje vrijeme najviše utječu klimatske promjene. Brazil i Vijetnam posljednjih godina su pogođeni sušama i ekstremnim temperaturama zbog čega su prinosi manji a proizvodnja skuplja. S druge strane Indonezija i Uganda suočavaju se s poplavama koje oštećuju usjeve i otežavaju berbu, smanjujući prinose.

Dugoročne klimatske promjene smanjuju površine pogodne za uzgoj kave.

Drugi faktor su bolesti - lisna hrđa je gljivična bolest koja pogađa arabicu, posebno u Latinskoj Americi, smanjujući prinose za 10-20 posto u pogođenim regijama. Povećana vlažnost pogoršava širenje.

Dodatni problem je nedostatak radne snage, Berba kave, posebno arabice, često je ručni proces koji zahtijeva puno radnika. U zemljama poput Brazila i Kolumbije, nedostatak sezonskih radnika povećava troškove jer se farme bore s migracijama radne snage ili urbanizacijom.

Rastu i ulazni troškovi - cijene gnojiva, pesticida i goriva porasle su zbog globalne inflacije i poremećaja u opskrbnim lancima, što povećava troškove proizvodnje.

Dodatni izazov je pitanje održivosti - bez obzira na globalan rast cijena kave, prihodi uzgajivača ostaju niski što dovodi do napuštanja farmi ili prelaska na druge usjeve poput soje ili avokada.

Carine i trošarine

Raste i pritisak za održivom proizvodnjom - potrošači traže poštenu trgovinu i organsku kavu, što uzgajivačima povećava troškove zbog certificiranja i ekoloških standarda.

Naposljetku, tu je i erozija tla i degradacija zemljišta jer se zbog intenzivnog uzgoja smanjuje produktivnost plantaža. U Kolumbiji i Etiopiji, starenje stabala kave dodatno ograničava prinose jer farmeri nemaju sredstava za obnovu.

Klimatske promjene i geopolitičke tenzije, poput carina na brazilsku kavu, stvaraju savršenu oluju za tržište kave. Cijene će i dalje biti rekordno visoke jer globalni deficit kave traje već četvrtu godinu zaredom. piše u svom izvještaju Ana Maria Linares, ekonomistica Svjetske banke za Latinsku Ameriku.

Ono što posebno podiže konačnu cijenu kave u kafiću su i lokalni porezi. Na razini Europske unije, cijena šalice kave u kafićima opterećena je porezima koji variraju između zemalja, ali najznačajniji je PDV, uz dodatne trošarine na kavu koju ima nekoliko država u Europi.

Zbog uvođenja carina Brazilu, kava u Sjedinjenim Državama za 21 posto je skuplja nego u istom razdoblju prošle godine, pišu američki mediji.

Svaki poremećaj na globalnom tržištu prenosi se na kraju na krajnjeg potrošača. No analitičari međunarodne organizacije za kavu ne očekuju pad prodaje. Po njihovim procjenama, u svijetu se na dan popije oko 2,25 milijardi šalica kave.

Očekuju da će u idućoj godini potrošnja ostati ista, ali će prosječna šalica kave biti skuplja između 4 i 7 posto nego u ovoj godini.