Klimatske promjene sve je teže zaustaviti

Nema kontinenta koji nije pogođen klimatskim promjenama. K tome - sve ih je teže zaustaviti. To se najviše vidi u porastu temperature diljem svijeta, što uzrokuje ekstremne vremenske prilike koje nisu zaobišle ni najizoliranija područja.

I na Antarktici - jednom od najudaljenijih i najizoliranijih mjesta na Zemlji - temperaturni rekordi i učestale donedavno neuobičajene vremenske pojave. Znanstvenici upozoravaju da zbog klimatskih promjena ni najjužniji kontinent nije pošteđen ekstremnih vremenskih uvjeta, promjene su ondje, kažu, goleme i gotovo nepovratne.

Zbog globalnog zagrijavanja će rasti razina mora

- Globalno zagrijavanje moglo bi biti posljedica gubitka morskog leda na Antarktici zbog čega će rasti razina mora. Svaka zemlja, koja ima obalno područje, vidjet će učinke. Antarktika više nije izolirana ni zaštićena, govori Martin Siegert, profesor geoznanosti na Sveučilištu Exete.

Porast temperature diljem svijeta uzrokuje ekstremne vremenske prilike. Predviđa se da će u Europi obilne olujne kiše postati uobičajenije i snažnije, a bujice češće. S njima se posljednjih dana bore Skandinavci.

- Ovo je suludo. Nikad nisam vidio takvo što. Naša kućica otišla je u more. Nevjerojatno je vidjeti kuće kojima nedostaje cijeli zid, namještaj na cesti... Stvari su posvuda, mnogo toga posve je uništeno, govori Magnus Sorensen, stanovnik Loekkena, Danska.

Požari će biti sve razorniji

Učestalije i teže suše produljit će sezone šumskih požara, a oni će biti sve razorniji, pogotovo u sredozemnoj regiji.

I dalje gori na jugu Portugala, jugozapadu i sjeveru Španjolske, a velika količina vrućeg, suhog zraka iz sjeverne Afrike stiže na Pirenejski poluotok i donosi treći toplinski val ovoga ljeta.

- Bit će intenzivniji, rašireniji i dulji u odnosu na dva toplinska vala koja smo doživjeli u srpnju. Zahvatit će velik dio poluotoka, ističe Ruben Del Campo, glasnogovornik španjolske meteorološke agencije.

U Belemu se okupili čelnici država

Zbog sve veće zabrinutosti izazvane globalnom klimatskom krizom, u Belemu, brazilskom lučkom gradu na ušću Amazone okupili su se čelnici država njezina slijeva na summitu posvećenom spašavanju najveće svjetske prašume.

- Budući da summit nije sazivan 14 godina, okupljamo se svjesni da je Amazonija dramatično ugrožena, da ne možemo dopustiti da dođe do točke s koje nema povratka te da ne možemo sami preokrenuti ovaj proces, priča Marina Silva, brazilska ministrica za okoliš i klimatske promjene.

- Nikada nije bilo ovako nužno obnoviti i proširiti suradnju zemalja Amazonije. Izazovi našeg doba i prilike zahtijevaju zajedničko djelovanje, ističe brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.

Ljevičarski brazilski predsjednik sazvao je ovaj summit o okolišu i on predstavlja zaokret u politici brazilske vlade nakon četiri godine uništavanja amazonske prašume u mandatu Jaira Bolsonarua. Bude li prihvaćena, Belemskom deklaracijom države Amazonije obvezat će se na zaustavljanje deforestacije do 2030., zajedničku borbu protiv neobuzdanog ilegalnog rudarstva i organiziranih kriminalnih skupina koje jačaju kontrolu nad prašumskim područjem.