Knežević: Bošnjaci su shvatili da preglasavanjem ne dobivaju ništa

Gost Dnevnika HRT-a bio je Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest, a komentirao je trenutačne izbore u Bosni i Hercegovini te što Hrvati mogu očekivati na ovim izborima što se tiče odabira hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest komentirao je trenutačne izbore u Bosni i Hercegovini odnosno izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH te pritom ocijenio kako je dio bošnjačke političke scene ''shvatio da preglasavanjem u biti ne dobivaju ništa''. 

- Dobivaju samo jednu vrstu radikalizacije situacije koja u konačnici šteti njima i Bosni i Hercegovini, rekao je pritom dodavši kako su Hrvati četiri puta imali izbor antihrvatskog člana Predsjedništva gospodina Željka Komšića.

- Kad god je on bio u poziciji takozvanog člana Predsjedništva BiH hrvatsko-bošnjački odnosi su bili napeti, a BiH je stajala na mjestu, dodao je.

U slučaju da Hrvati izaberu predstavnika kojeg žele Knežević smatra kako bi onda ''mogli konzumirati sve ono što im je jamčeno slijedom potpisivanja Washingtonskog sporazuma, Daytonsko-Pariškog mirovnog sporazuma kao i Ustava BiH''.

- O tome se govori i u presudi slučaja Ljubić Ustavnog suda BiH gdje se govori da je konstitutivnost naroda natkrovljujuće ustavno načelo. Sve ono što se događalo većinskim biranjem bošnjačkih glasova gospodina Komšića bilo je kontra Ustava BiH, kazao je.

- Sve te stvari mogle su se riješiti 2022. godine kad smo bili blizu dogovora u Neumu, kada su predstavnici Venecijanske komisije jedan prijedlog Hrvatskog narodnog sabora ocijenili da je dobar i da rješava sve ono što traži presuda u slučaju Ljubić i što traži presuda Europskog suda za ljudska prava, dodao je.

Bez sustavnog rješenja problema ostaje mogućnost preglasavanja

Knežević je istaknuo da bez sustavnog rješavanja problema u izbornom sustavu BiH uvijek ostaje mogućnost preglasavanja Hrvata.

- Sustav je tako koncipiran da imate 3 posto političkog sustava u BiH kroz koji se ogleda konstitutivnost jednog od naroda, a to su oba Doma naroda i Predsjedništvo BiH. Sve druge političke institucije biraju se prema građanskom principu i to je bilo jamstvo nakon završetka rata u BiH da će sva tri konstitutivna naroda u BiH imati jednaka prava i da će doista BiH nakon toga krenuti naprijed, rekao je.

Europski put Bosne i Hercegovine

Što se tiče pregovora o ulasku BiH u Europsku uniju Knežević je rekao kako Hrvatska ima ''dva strateška cilja u BiH'' od kojih je jedan to da Hrvati ostvare sva prava koja im jače mirovni sporazumi i Ustav BiH, a drugi je da ''BiH bude stabilna i funkcionalna država koja se kreće slijedom dogovora njenih legitimnih političkih predstavnika na tom euro-atlantskom putu''.

- To će značiti da iz sva tri naroda koja žive u BiH njezini građani zadovoljni i da ona doista kreće prema jednoj velikoj europskoj obitelji, dodao je.

Komentirajući stanje u Republici Srpskoj Knežević je rekao kako je kod njih ''sasvim drugi izborni sustav'' objasnivši da BiH ima ''dva simetrična politička sustava''.

- Jedan je na snazi u Republici Srpskoj, a drugi je u Federaciji, pojasnio je, te dodao da što se tiče izbora za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da oni predstavljaju najbrojniji narod u BiH te zaključio kako oni stoga doista uvijek imaju svoje legitimne političke predstavnike.