Nakon 31 godine u Srebrenici pokopano deset žrtava genocida

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Srebrenici kako bi obilježile 31. obljetnicu genocida nad Bošnjacima i sudjelovale u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava. Sudionici komemoracije poručili su da se istina o genocidu mora čuvati, a obitelji žrtava upozorile da ni tri desetljeća nakon zločina njihova bol nije manja.

Unatoč tome što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko prije pet godina izmijenio odredbe Kaznenog zakona BiH i učinio kažnjivim negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, za što je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora - u javnom diskursu BiH i dalje se mogu čuti slične stvari, javio je u središnji Dnevnik HRT-a novinar Ilko Barbarić.

Kako je podsjetio, početkom prošle godine, izrečena je prva kazna za takvo djelo.

- Unatoč tome i danas se na svakom koraku u određenim dijelovima BiH vide murali s likovima ratnih zločinaca, kliče im se na stadionima za vrijeme nogometnih utakmica i drugih okupljanja, kazao je.

- Danas smo iz Srebrenice mogli čuti snažne poruke kako je to neprihvatljivo i da vodi daljnjim podjelama u društvu, dodao je.

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Srebrenici kako bi obilježile 31. obljetnicu genocida koji su 1995. nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba te kako bi sudjelovale u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava tog zločina.

Nakon pada Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, a još se traga za posmrtnim ostacima više od 900 osoba.

U krugu Memorijalnog centra u Potočarima, gdje je prethodnih godina pokopano više od 6700 ubijenih, ove subote pokopani su posmrtni ostaci još deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne između 1997. i 2022. godine. Najmlađa žrtva bio je Senad Jusić, koji je u trenutku ubojstva imao 20 godina, a najstarija Ramo Dautović, koji je imao 56 godina.

Majke i članovi obitelji ni više od tri desetljeća nakon genocida ne pronalaze mir.

- Samo kad vidim ove nišane, ne treba mi ništa više. Ovdje su ukopani naši najmiliji. To je poseban osjećaj, jako teško, rekla je Remzija Husenović.

- Imam oca i brata. Sve su nam pobili. Majka je poslije umrla, rekla je Ismeta Muhić.

Govoreći u ime Majki Srebrenice, potpredsjednica njihove udruge Kada Hotić podsjetila je da su pripadnici mirovnih snaga UN-a uoči pada Srebrenice jamčili sigurnost stanovnicima, ali ih nisu zaštitili.

- Mnoge majke su pokupile dijelove svoje djece u krilo i negdje u ovim šumama pokopale. Nema im spomena. Ne vjerujem da su svi ubijeni evidentirani. Nismo se mogli braniti, pokušali smo, ali bez oružja, rekla je Hotić.

Dodala je kako bijeli nišani u Potočarima svjedoče o onome što se dogodilo te upozorila da se ne smije dopustiti novi rat u Bosni i Hercegovini.

Bećirović: Opomena cijelom svijetu

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović rekao je da Srebrenica predstavlja trajnu opomenu cijelom svijetu.

- Masovne egzekucije iz srpnja 1995. nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je detaljno planiran i brutalno počinjen, rekao je Bećirović, dodavši da su u njegovu počinjenju sudjelovale Vojska i policija Republike Srpske, kao i policijske postrojbe iz Srbije.

Istaknuo je da se na dehumanizaciju, mržnju i velikodržavne projekte mora odgovoriti na vrijeme jer se nasilnicima ne smije popuštati.

Među sudionicima komemoracije bio je i privremeni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Louis J. Crishock, koji je poručio da se žrtve ne smiju zaboraviti.

- Svaka žrtva imala je ime, obitelj, život i budućnost koji su joj oduzeti. Dužni smo prema onima koji su bili prije nas, ali i prema onima koji dolaze poslije nas čuvati istinu te podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti, rekao je Crishock.

Britanski novinar Tony Birtley, prvi strani novinar koji je tijekom rata ušao u Srebrenicu, prisjetio se gladi i stradanja kojima je ondje svjedočio te ocijenio da je u Srebrenici "politika žrtvovala pravdu". Upozorio je i da se slična stradanja događaju i danas, spomenuvši rat u Gazi.

Na povezanost Srebrenice i današnjih sukoba upozorio je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji je u poruci sudionicima komemoracije poručio da događaji u Gazi pokazuju kako svijet nije izvukao pouke iz genocida u Srebrenici.

Na temelju rezolucije koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila 2024. godine, 11. srpnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) poručili su da obilježavanje tog dana potvrđuje važnost očuvanja sudski utvrđenih činjenica, odavanja počasti žrtvama, potpore preživjelima te suprotstavljanja negiranju genocida i veličanju osuđenih ratnih zločinaca.