07:58 / 26.01.2020.

Autor: V.K./Hina

Koronavirus: Treba li paničariti?

Antara Foto/Aswaddy Hamid/via REUTERS

Antara Foto/Aswaddy Hamid/via REUTERS

Foto: - / REUTERS

Riječ je o virusu koji znanstvenici nikada prije nisu vidjeli. Ne znaju odakle je točno došao, ali proputovao je već 9500 kilometara otkako je potkraj prosinca otkriven u Kini.
Kineske vlasti objavile su da je potvrđeno 1975 slučajeva zaraze koronavirusom. Dosad je umrlo 56 ljudi, 324 je kritično. Karantene su uvedene u najmanje 13 kineskih gradova u kojima živi više od 43 milijuna ljudi. Vlasti ne dopuštaju da itko napusti Uhan, grad od 11 milijuna stanovnika, žarište epidemije. Ondje je trenutačno i četvero hrvatskih državljana, potvrdilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te savjetovalo da se ne putuje u to područje.

Riječ je o virusu koji znanstvenici nikada prije nisu vidjeli. Ne znaju odakle je točno došao, ali proputovao je već 9500 kilometara otkako je potkraj prosinca otkriven u Kini. Unatoč karantenama, epidemija se širi. Broj mrtvih raste.

U Kini potvrđeno 1.975 slučajeva oboljelih od koronavirusa, 56 umrlo
Xi Jinping izdao upozorenja - koronavirusom zahvaćene Europa i Australija
Dva slučaja koronavirusa u Francuskoj, prvi potvrđeni u Europi

Da je ovo holivudski film, sad bi bilo vrijeme za paniku. U stvarnosti, većina ljudi samo treba oprati ruke i nastaviti dalje.

- Nemojte paničariti ako niste za to plaćeni, kaže epidemolog Brandon Brown s Kalifornijskog sveučilišta (UC), koji je proučavao mnoge smrtonosne epidemije.

Zdravstveni radnici trebaju biti u pripravnosti. Vlade im trebaju osigurati resurse. Pravovremeno i točno informiranje javnosti je ključ, kaže Brown i dodaje - A svi ostali, slobodno dišite.

U tri tjedna od nastanka epidemije, koja se proširila na najmanje 941 osobu u 11 zemalja, znanstvenici su o virusu saznali važne činjenice.

To je koronavirus, rođak patogena koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), bolesti koje su izazvale stotine smrti u svijetu. Ostali koronavirusi ne uzrokuju ništa teže od prehlade.

Osim ljudi, koronavirusima mogu se zaraziti krave, svinje, mačke, kokoši, deve, šišmiši i druge životinje. Većina prvih žrtava nove epidemije kazala je da je posjetila veliku živu tržnicu u kineskom gradu Wuhanu, što sugerira da je virus s neke druge vrste prešao na čovjeka.

Kad su stručnjaci ispitali genski kod organizma, pronašli su sekvencu dotad znanosti potpuno nepoznatu. To znači da ljudi nisu mogli razviti prirodni imunitet prema koronavirusu koji je nazvan n-CoV2019.

Srećom, čini se da kod mladih i zdravih ljudi uzrokuje samo blage simptome. Smrtonosan je bio većinom za starije od 50, otprije bolesne osobe ili one oslabljena imunosnog sustava.

- Zasad nemamo dokaza da je ovo opasnije od gripe. Većina ljudi, uz pristojnu medicinsku njegu, bit će dobro, kaže Michael Mina, epidemolog s Harvarda.

- Zapravo, moguće je da su u Kini ili drugdje zaražene stotine ili tisuće ljudi, ali simptomi su tako blagi da to nitko nije primijetio, dodaje Tom Inglesby, direktor Centra za zdravstvenu sigurnost pri Školi javnog zdravlja Johnsa Hopkinsa.

- Još se ne može znati. Kod novih epidemija često se oni najteži slučajevi prepoznaju prvi i mogu rezultirati iskrivljenom slikom o tome koliko je zapravo opasan, kaže Inglesby. 

Informacija brža od virusa

Epidemiolozi sada pokušavaju otkriti kada je novi koronavirus stekao sposobnost prelaska s čovjeka na čovjeka s obzirom na činjenicu da tržnica u Wuhanu, koja se smatra početnom točkom, očito više nije izvor širenja epidemije.

Zdravstveni radnici očekuju da se širenje s čovjeka na čovjeka u kratkoročnom razdoblju nastavi, a to znači da će se pojavljivati novi slučajevi diljem Azije, u SAD-u, moguće i u Europi. Novost je da se informacije šire brže od virusa.

Epidemija SARS-a pojavila se 2002. u kineskoj pokrajini Guangdong i do suzbijanja 2003. usmrtila 774 osobe u 29 zemalja. Registirani broj oboljelih premašio je osam tisuća. No, kineska je vlada u početku umanjivala broj oboljelih, odbijala pomoć iz inozemstva i time znatno utjecala na mogućnost vlastitih građana da se zaštite. Bijes javnosti doveo je do ostavke kineskog ministra zdravstva.

Ovaj je put drugačije. Kineske vlasti brzo su obavijestile druge zemlje o razvoju epidemije. Podijelile su i gensku senkvencu virusa, što može pomoći epidemiolozima da prate njegovo širenje i predvide što će se dalje događati.

- Ovo nije kao 2003. Brzina kojom je virus identificiran potvrđuje to, tvrdi Rebecca Katz, ravnateljica Centra za globalnu zdravstvenu sigurnost pri sveučilištu Georgetown.

Nakon što su dobili genom koronavirusa, znanstvenicima su trebala 24 sata da razviju dijagnostički test.

To dovodi do drugog argumenta da treba izbjegavati paniku. Brz rast broja oboljelih može vas zavarati. Prije nego što je razvijen dijagnostički test, liječnici nisu imali pouzdan način da razlikuju zarazu virusom n-CoV2019 od nekog drugog koji uzrokuje upalu pluća.  A to pak znači da će broj registriranih slučajeva sada naglo skočiti.

- Vi čujete o 300 novih slučajeva, ali možda je tih 300 bilo i prije. Porast broja oboljelih ne mora značiti širenje virusa, nego bolju detekciju, rekao je Mina.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!