'Obranu ne smiju voditi samo Nijemci i Francuzi, Hrvatska mora imati dio'

Američko povlačenje iz vojnih baza u Europi otvara pitanje može li NATO opstati bez američke vojske i novca. Vojni analitičar Pero Kovačević upozorava da je došlo vrijeme otrežnjenja za Europu.

Pitanje može li NATO opstati i jamčiti sigurnost Europe bez američke vojske, oružja i novca aktualizirano je ovoga tjedna povlačenjem američkih trupa i predajom zapovjedništva u tri vojno-pomorske baze. Sjevernu morsku bazu Norfolk na sjeveru preuzeli su Britanci, nizozemskom bazom upravljat će naizmjenično Francuzi i Poljaci, dok morsku luku na Siciliji, nekadašnju utvrdu Šeste američke flote, preuzimaju Talijani.

Vojni analitičar Pero Kovačević ističe da je riječ o odluci američke administracije predsjednika Donalda Trumpa koja je utemeljena na aktualnoj strategiji nacionalne sigurnosti i strategiji obrane.

– U tim je dokumentima jasno poručeno saveznicima, NATO partnerima u Europi, da moraju preuzeti u svoje ruke pitanje obrane i sigurnosti Europe, kazao je Kovačević. Dodaje kako je, sukladno tome, donesena odluka da tri zapovjedništva unutar NATO grupacije preuzmu europski partneri, no to, upozorava, nije sve.

Europa preuzima obavještajne i logističke obveze

– Europski partneri već ove godine moraju preuzeti prikupljanje svih obavještajnih podataka koje sada prikupljaju američke snage, a morat će također preuzeti i pitanje održavanja NATO snaga u Europi, prije svega raketnim projektilima, naglasio je.

Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme otrežnjenja za europske partnere u NATO-u.

– Moraju shvatiti da moraju poduzimati odgovorne i konkretne mjere. NATO savez bez Sjedinjenih Američkih Država bio bi osrednji vojni savez, ali u strategiji nacionalne sigurnosti i strategiji obrane nigdje nije rečeno da će Sjedinjene Američke Države napustiti NATO, nego da pitanje sudbine obrane Europe prepuštaju svojim partnerima u Europi, rekao je Kovačević.

Trump ne odugovlači

Kovačević podsjeća kako je predsjednik Trump još prije izbora najavljivao ovakav smjer politike, a strategija nacionalne sigurnosti donesena je u prosincu. Ističe da zemlje koje preuzimaju vojne baze preuzimaju i financijske obveze njihova održavanja, koje nisu nimalo beznačajne.

– To je tek početak. U ovom trenutku američke snage imaju najmanje 38 vojnih baza u Europi. Nakana je postupno smanjivanje broja američkih vojnika u Europi. Trenutačno ih je oko 85 tisuća, rekao je Kovačević.

Upozorava kako će financijska obveza za europske države biti sve veća.

– Sve se to događalo posljednjih deset godina, ali postupci i odluke čelnika najvažnijih članica Europske unije, kao i samih čelnika Unije, nisu pratili realnost. Sada su dovedeni u situaciju u kojoj više nema odgađanja, istaknuo je.

Suverenizam protiv globalizma

Na primjedbu da su se europski čelnici ipak “otrijeznili”, s obzirom na nedavne sastanke u Belgiji i Minhensku sigurnosnu konferenciju, Kovačević odgovara da se odgovornost i dalje prečesto prebacuje na Donalda Trumpa.

– Da su se doista otrijeznili, ne bi se sve ponovno svaljivalo na Trumpa. Treba raditi, a ne samo govoriti, poručio je.

Kao jedan od ključnih problema vidi duboki politički raskol.

– Predsjednik Trump provodi suverenističku politiku, njemu su interesi Sjedinjenih Američkih Država na prvom mjestu. Europa, odnosno Europska unija, provodi globalističku politiku. Tu dolazi do velikog sraza i velikog problema. Sve ovo su, između ostalog, posljedice tog sukoba politika, smatra Kovačević.

Trumpov Odbor za mir

Govoreći o inicijativi tzv. Odbora za mir, koju je Trump predstavio u Davosu, Kovačević kaže kako se u javnosti često pogrešno govori o tom odboru. Naglašava kako je taj odbor utemeljen rezolucijom Vijeća sigurnosti vezano uz Gazu.

- Predsjednik Trump je nakon toga želio proširiti njegove ovlasti. Vidjet ćemo kakva će biti njegova sudbina, kazao je.

Prema njegovim riječima, Rusija će se u ovom trenutku prije svega vezati uz pitanje rješavanja rata u Ukrajini.

– Njemačka i Francuska jasno su rekle da neće ulaziti u takve saveze. Taj je odbor zamišljen kao pandan Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, ali znamo kakva je moć Ujedinjenih naroda, osobito kada je riječ o blokadama u donošenju odluka u Vijeću sigurnosti, zaključio je Kovačević.

Ukrajina pred novom ruskom ofenzivom

Kovačević upozorava da se Ukrajina suočava s neposrednim sigurnosnim prijetnjama i mogućnošću nove ruske ofenzive. Prema američkim obavještajnim procjenama, Rusija je uz crtu bojišta okupila oko 100 tisuća novih vojnika, dok ukupno u Ukrajini ima između 713 i 750 tisuća pripadnika svojih snaga. Cilj je, ističe Kovačević, okupacija preostalog dijela Donbasa, odnosno manje od pet tisuća četvornih kilometara koje još drže ukrajinske snage.

Unatoč ozbiljnim problemima, ukrajinske snage posljednjih tjedana pokušavaju kontraudarima zaustaviti ruske operacije, uz zabilježene uspjehe na području Zaporižja. Ruske snage nalaze se oko 11 kilometara od Zaporižja te 12 do 13 kilometara od Kramatorska, upozorio je Kovačević.

Rusija je znatno pojačala zračne i raketne napade, osobito na Kijev, dok Ukrajina uzvraća ograničenim zračnim udarima, uključujući napade na rusku energetsku infrastrukturu. Ukrajinci zahvaljujući obavještajnim podacima Sjedinjenih Američkih Država uspijevaju prenijeti rat i na teritorij Rusije, dodao je.

- Istodobno, ukrajinski energetski sustav teško je pogođen. Od listopada prošle godine izvedeno je najmanje 15 masovnih napada, a više od 70 posto energetske infrastrukture je teško oštećeno ili uništeno. Riječ je o ratnim zločinima s ciljem slamanja morala civila i onesposobljavanja proizvodnje, naglasio je.

Kovačević ističe da Rusija više ne provodi frontalne napade, već strategiju iscrpljivanja te dodaje: "Udarima artiljerijom i navođenim bombama slabe ukrajinsku obranu, a potom infiltriraju snage kako bi smanjili vlastite gubitke". 

Njemačka, Francuska i pitanje europskog jedinstva

Kovačević upozorava i na političke prijepore unutar Europe, osobito između Njemačke i Francuske, oko toga tko će imati glavnu riječ u vođenju obrambene i vojne politike na europskom kontinentu.

– O tome će se govoriti i na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Povijesno gledano, Berlinu i Parizu u jednom trenutku često ponestane međusobnog povjerenja, rekao je.

Iako su na nedavne sastanke došli zajedno, što je, smatra, bila poruka kancelara i francuskog predsjednika, ekonomski interesi i dalje imaju presudnu ulogu. Ekonomski interesi su iznad svega i tako se ponašaju glavne članice Europske unije. To nije ništa novo, ali jest problem za Europu i za odluke američke administracije, ocijenio je.

'Obranu Europe ne smiju voditi samo Francuzi i Nijemci'

Kao primjer različitih pristupa naveo je Poljsku, ističući da razina američkog i europskog naoružavanja trenutačno nije ista.

– Europa je ozbiljno kaskala. Da bi postigla ono što se sada od nje očekuje, trebat će joj četiri do pet godina. No za to moraju postojati jedinstvo i jasne strategije kako iz ove situacije izaći, rekao je. Zaključuje kako je sadašnje stanje rezultat dugogodišnjih pogrešnih odluka europskih čelnika te ponavlja da "je došlo vrijeme otrežnjenja".

- Moramo organizirati obranu. Svaka europska članica NATO saveza mora imati svoj udio, pa tako i Hrvatska. Ne može se sve prepustiti Francuzima i Nijemcima, kako to ističu i neki političari u Poljskoj, poručio je Kovačević.

Više pogledajte u videoprilogu: