Kovačević: Strah ruske elite od demokracije i panika zbog Zelenskog

Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević istaknuo je da Kremlj ne prihvaća zamrzavanje sukoba u Ukrajini, da rat vidi kao obranu od NATO-a i da ruska elita svoje neuspjehe prikriva ideološkim konstrukcijama, dok je stvarna ambicija Moskve zadržati status velesile u oblikovanju globalne sigurnosti.

Aljaska nije donijela mir

Prvi put od početka rata, nakon tri i pol godine, na Aljasci se učinilo da postoji nada za njegov završetak. Vladimir Putin stigao je s prijedlozima koje američka administracija smatra dovoljnima za završetak dugotrajnog rata. Nakon sastanka, i Trump i Putin bili su optimistični.

Donald Trump rekao je tada: "Nema dogovora dok nema dogovora. Nazvat ću uskoro NATO, nazvat ću razne ljude za koje smatram da je primjereno, a naravno i predsjednika Zelenskog da ga obavijestim o današnjem sastanku. Na kraju je sve na njima.

A Vladimir Putin poručio je: "Uvjereni smo da, kako bi ukrajinsko rješenje bilo održivo i dugoročno, moraju biti uklonjeni svi uzroci krize o kojima se više puta razgovaralo i moraju se uzeti u obzir svi legitimni interesi Rusije".

Procjena ruskih ustupaka teško je moguća bez stanja na bojišnici. Rusija i dalje ima inicijativu, ali ni nakon više od 1300 dana nije uspjela zauzeti sve četiri ukrajinske oblasti koje je proglasila dijelom Ruske Federacije.

Ruska ponuda i ukrajinski otpor

Putin je na Aljasci zatražio povlačenje ukrajinske vojske iz još neokupiranog dijela Donecke oblasti, uključujući gradove Slavjansk, Kramatorsk, Siversk, Liman i Svjatogorsk. Bitka za Pokrovsk vodi se već više od godinu dana, a za Kostantjinivku se upravo razbuktava.

Putin zauzvrat nudi zamrzavanje fronte u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti te povlačenje iz okupiranih dijelova Harkivske i Sumske oblasti. Oko četvrtine Zaporiške oblasti, uključujući grad Zaporižju s 800 tisuća stanovnika, ostaje pod ukrajinskom kontrolom.

Volodimir Zelenski odgovorio je: "Putin je toliko puta lagao da mu ne možemo vjerovati i ne možemo mu dati naš teritorij. Donbas je snažan dio naše obrane i tamo je već izgubio mnogo ljudi. Jasno je da gotovo četiri godine nije uspio okupirati Donbas, čak ni 30 posto. Ako nastavi borbu, trebat će mu godine".

Trump između Putina i Zelenskog

Nakon sastanka s Putinom, Trump je pozvao Zelenskog u Bijelu kuću s porukom da rat može odmah zaustaviti ili nastaviti borbu. U Washingtonu su uz Zelenskog bili i europski čelnici koji inzistiraju na pravednom miru, što podrazumijeva teritorijalni suverenitet Ukrajine.

– Predsjednik Putin pristao je da Rusija prihvati sigurnosna jamstva za Ukrajinu. To je jedna od ključnih točaka o kojima trebamo razmisliti, rekao je tada Trump.

Macronova inicijativa i ruski otpor

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava okupiti tzv. koaliciju voljnih, zemlje koje bi nakon rata poslale vojnike u Ukrajinu kao jamstvo sigurnosti.

– Drugi dio tih jamstava je ono što nazivamo “snage jamstva”. Imamo 26 zemalja koje su se obvezale na slanje trupa ili na održavanje prisutnosti na kopnu, moru ili u zraku nakon prekida vatre, istaknuo je Macron.

Rusija odbacuje strane postrojbe i traži sigurnosna jamstva i za sebe. Putin je upozorio: "Ako se u Ukrajini pojave strane postrojbe, pogotovo tijekom ratnih operacija, smatrat ćemo ih legitimnim ciljevima".

Nema novih pregovora

Premda je Trump tražio, Putin i Zelenski nisu se dogovorili o novom sastanku. Kremlj poručuje da novi pregovori nisu u pripremi, dok Zelenski inzistira na izravnom susretu s Putinom, što Moskva odbija.

Putin je rekao: "Donald me pitao za takav sastanak. Rekao sam da je moguć. Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu i sastanak će se održati".

- On može doći u Kijev. Ali ako netko ne želi sastanak tijekom rata, onda nudi nešto što je meni neprihvatljivo, odgovorio je Volodimir Zelenski.

Kovačević: Zamrzavanje sukoba kao ruski neuspjeh

– Rusija sebe smatra svjetskom velesilom, pobjednicom u Drugom svjetskom ratu. Kao što su Roosevelt i Staljin definirali sigurnosnu arhitekturu Europe, tako bi Rusija sada htjela s Amerikom definirati temelje sigurnosti u novim okolnostima. Susret na Aljasci bio je za Putina veliki međunarodni uspjeh koji je mogao prezentirati domaćoj javnosti i povećati svoju popularnost, izjavio je Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi.

Odgovarajući na pitanje kako bi u Kremlju mogla izgledati ideja o zamrzavanju sukoba kazao je: To što Rusija i dalje naziva specijalnom vojnom operacijom, već odavno je rat koji se vodi i na ukrajinskom teritoriju i na dobrom dijelu europskog dijela Rusije. Sama činjenica da Rusija nije uspjela osvojiti cijelu Ukrajinu za nju je veliki neuspjeh.

Dodao je da Rusija ne prihvaća sadašnju crtu razdvajanja kao osnovu za mirovno rješenje, jer je promijenila Ustav i u njega unijela Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herson kao dijelove Ruske Federacije. Zbog toga, kazao je: "Rusija intenzivira nastojanja da zauzme granice tih četiriju pokrajina koje samo djelomično kontrolira".

'Udari na energetsku infrastrukturu pojačavaju bijes Kremlja' 

Govoreći o ukrajinskoj taktici napada na rusku energetsku infrastrukturu, Kovačević je ocijenio da bi veća ugroženost mogla pogoditi ruske prihode, ali da trenutačno ima suprotan učinak.

– Za sada to samo povećava bijes u Kremlju i odlučnost da se za sve što Ukrajina učini Rusiji, Rusija osveti. To povećava odlučnost da se pokuša doći na granice okupiranih pokrajina, rekao je. Dodao je i da Moskva šalje poruke saveznicima Ukrajine te da "u tom kontekstu treba gledati i lansiranje ruskih dronova prema Poljskoj". 

'Ruska elita se boji demokracije, pobjeda Zelenskog stvorila je paniku'

Kovačević je naglasio da Rusija rat u Ukrajini doživljava kao obrambeni rat protiv NATO-a.

– Rusija smatra dopuštenim sve što može izazvati neslogu u zapadnom bloku i koristi se svim oblicima hibridnog ratovanja. Shvaćaju da je za Ameriku glavni suparnik Kina i da Amerika nema posebnih interesa u Europi. Zato svoju propagandu usmjeravaju protiv Europe, rekao je.

Podsjetio je i na ideološke elemente ruskog narativa ustvrdivši: "Ruska elita boji se širenja demokracije i “obojenih revolucija”. Još 2004. revolucija u Ukrajini izazvala je strah u Kremlju, a pobjeda Zelenskog kao autsajdera stvorila je paniku. Boje se oslobađanja društva i stranačke demokracije na zapadni način". 

Govoreći o ruskoj političkoj eliti, Kovačević je rekao da je ona duboko frustrirana raspadom Sovjetskog Saveza.

– Oni inzistiraju na tome da Rusija ima pravo na položaj koji je imao Sovjetski Savez kao pobjednik u Drugom svjetskom ratu. Kada su shvatili da Rusija ipak neće ući u NATO, počeli su tražiti ideološka opravdanja za svoj neuspjeh. Oslanjaju se na pravoslavlje, na teorije euroazijske civilizacije i ideju obnove ruskog imperija. Ali to su priručna opravdanja za neuspjehe na vanjskopolitičkom planu. Ambicija ruske vlasti je status velesile koja je nezaobilazna u definiranju regionalnih i globalnih sigurnosnih rješenja, zaključio je Kovačević.