Kralj Charles priznao bolnu prošlost Commonwealtha, ropstvo na dnevnom redu

Britanski kralj Charles rekao je u petak da bi Commonwealth trebao priznati svoju "bolnu" prošlost, dok afričke i karipske države nastavljaju tražiti reparacije za ulogu njegove zemlje u prekomorskoj trgovini robljem.

Predstavnici 56 zemalja sudjeluju na skupu čelnika vlada Commonwealtha koji je počeo u Samoi u ponedjeljak, a glavne teme su ropstvo i prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene.

- Slušajući ljude diljem Commonwealtha, razumijem da najbolniji aspekti naše prošlosti i dalje odjekuju, rekao je Charles u govoru na summitu.

- Od vitalne je važnosti, stoga, da razumijemo našu povijest, da nas vodi prema donošenju pravih izbora u budućnosti.

Zahtjev da Britanija plati odštetu ili na neki drugi način nadoknadi štetu za transatlantsko ropstvo je dugotrajan, ali je nedavno dobio zamah u cijelom svijetu, posebno među Karipskom zajednicom (CARICOM) i Afričkom unijom.

Protivnici plaćanja odštete kažu da zemlje ne bi trebale biti odgovorne za povijesne nepravde, dok oni koji je podržavaju kažu da je nasljeđe ropstva dovelo do današnje rasne nejednakosti.

Britanski premijer Kier Starmer rekao je u ponedjeljak da bi Britanija trebala slušati nacije koje žele raspraviti to pitanje na samitu, ali je odbio ispričati se za povijesnu ulogu zemlje u trgovini robljem.

Ministar vanjskih poslova Bahama Frederick Mitchell izjavio je u četvrtak za BBC da nacrt zaključaka summita, za koji se očekuje da će biti objavljen u subotu, sadržava paragrafe koji pozivaju na raspravu o reparacijama.

Od 15. do 19. stoljeća najmanje je 12,5 milijuna Afrikanaca oteto i nasilno s trgovcima odvedeno europskim brodovima te prodano u ropstvo.

Oni koji su preživjeli brutalna putovanja završili su radeći na plantažama u nehumanim uvjetima, dok su drugi profitirali od njihova rada.

Tijekom summita zemlje članice trebale bi potpisati i Deklaraciju Commonwealtha o oceanu, čiji je cilj ojačati financiranje kako bi se osigurao zdrav ocean i riješilo pitanje morskih granica, te u slučaju da male otočne nacije postanu nepogodne za život.

- Ono što Deklaracija o oceanu nastoji učiniti i reći jest da će vaše morske granice biti fiksne zauvijek, rekla je glavna tajnica Commonwealtha, Patricia Scotland, britanska diplomatkinja i odvjetnica rođena u Dominici.

- Ovo je nevjerojatno važno jer će dati pravu nadu mnogima koji su uplašeni i osjećaju da ih nitko ne gleda, nitko ne sluša, da nikoga nije briga - a to nije istina.

Više od polovine članica Commonwealtha su male nacije, mnoge od njih otoci kojima prijeti podizanje razine mora zbog klimatskih promjena.