Krčenje šuma ubrzalo poplave koje su u Indoneziji odnijele stotine života

Smrtonosne poplave koje su u Indoneziji odnijele stotine života uglavnom su posljedica monsunskih kiša i rijetke tropske oluje, no nešto je drugo možda odigralo ključnu ulogu - pretjerano krčenje šuma. 

Po zadnjim podacima objavljenim u utorak broj ljudi poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri porastao je na 753, objavila je agencija za katastrofe, a 504 osobe se još uvijek vode kao nestale.

Ekolozi, borci za zaštitu okoliša, čak i indonezijska vlada, ukazali su na ulogu koju je gubitak šuma odigrao u bujičnim poplavama i klizištima koja su u sela nanijela bujice blata i ostavila bespomoćne stanovnike na krovovima njihovih domova.

Šume pomažu u apsorpciji oborina i stabiliziranju tla koje drži njihovo korijenje, a njihovo nepostojanje čini ista područja podložnijima bujičnim poplavama i klizištima.

Indonezija je redovito među zemljama s najvećim godišnjim gubitkom šuma u svijetu. Rudarstvo, plantaže i požari uzrok su krčenja velikih područja bujne prašume u toj zemlji tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

U 2024. godini je izgubljeno preko 240.000 hektara primarne šume, što je manje nego godinu prije, pokazala je analiza startupa za očuvanje prirode The TreeMap's Nusantara Atlas.

- Šume djeluju kao zaštitna barijera, pomalo poput spužve, pojasnio je David Gaveau, osnivač tvrtke The TreeMap.

- Najprije krošnja hvata dio kiše prije nego što stigne do tla, a potom korijenje pomaže stabilizaciji tla. Kada se šuma krči uzvodno kišnica brzo otječe u rijeke, stvarajući bujične poplave.

Spriječiti krčenje šuma

Ekolozi i borci za zaštitu okoliša već dugo pozivaju vladu da bolje zaštite šume u zemlji, jer su one ključne za ponor ugljika, sustav koji upija više ugljika nego što ga emitira i na taj način iz atmosfere apsorbira ugljični dioksid koji zagrijava planet.

Indonezijske su šume mjesto goleme boraznolikosti. Ondje žive neke od najugroženijih vrsta na svijetu, među kojima su i orangutani. A nakon poplava, čak je i predsjednik države pozvao na akciju.

- Moramo uistinu spriječiti krčenje i uništavanje šuma, rekao je u petak predsjednik Prabowo Subianto kada su se počeli pojavljivati prvi znaci razmjera katastrofe.

- Zaštita naših šuma je ključna, istaknuo je.

Poplave nisu rezultirale samo urušavanjem padina i snažnim bujicama blata, već su sa sobom donijele i trupce, što je potaknulo nagađanja o vezi između krčenja šuma i katastrofe.

Na plaži u Padangu AFP-ov novinar je zamijetio radnike odjevene u narančasta zaštitna odijela kako koriste motorne pile da bi razrezali goleme trupce razbacane po pijesku.

Ministarstvo šumarstva navodno istražuje tvrdnje o ilegalnoj sječi u pogođenim područjima, a ministar šumarstva Raja Juli Antoni katastrofu je nazvao prilikom za "procjenu naših politika".

- Čini se da se njihalo između gospodarstva i ekologije previše zanjihalo prema gospodarstvu i da ga treba vratiti u središte, rekao je tijekom vikenda.

To je poruka koju ekolozi u Indoneziji već dugo prenose.

U jednom od najteže pogođenih područja, Batang Toru, "uzvodno posluje sedam tvrtki", rekla je Uli Arta Siagian, voditeljica kampanje za šume i plantaže za konzervacijsku skupinu Walhi.

- Postoji rudnik zlata koji je već 'počistio' oko 300 hektara šumskog pokrova... hidroelektrana Batang Toru prouzročila je gubitak 350 hektara šume, rekla je za AFP.

Postoji još jedan problem - veliki šumski prostori pretvoreni su u plantaže palmina ulja i sve to pridonosi povećanju naše ranjivosti, upozorila je Siagian. Gubitak šuma povećava rizik od velikih poplava jer se tlo ispire u rijeke, korita postaju plića smanjujući kapacitet vodnih putova pa ne uspijevaju apsorbirati iznenadne bujične nanose.

Potrebne je realizirati dvije stvari, dodao je Herry Purnomo, direktor Centra za međunarodna istraživanja šumarstva i svjetsku agrošumarsku djelatnost (CIFOR-ICRAF) i profesor na Sveučilištu IPB u Bogoru: "Spriječiti i izbjegavati krčenje šuma te što prije prionuti obnovi."