Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini otvorili su pitanje odnosa među nacionalnim strankama, budućeg sastava vlasti i moguće izmjene Izbornog zakona. "U mreži Prvog" o tome su govorili Vehid Šehić, Zoran Krešić, Ivan Pepić i Jakov Žižić.
05.10.2026.
08:16
Autor: B.B.B./U mreži Prvog/HRT
Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini otvorili su pitanje odnosa među nacionalnim strankama, budućeg sastava vlasti i moguće izmjene Izbornog zakona. "U mreži Prvog" o tome su govorili Vehid Šehić, Zoran Krešić, Ivan Pepić i Jakov Žižić.
Ocijenili su i učinak novih tehnologija koje su prvi put korištene u većem opsegu na biračkim mjestima.
Predsjednik Strateškog odbora koalicije Pod lupom i bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva Vehid Šehić rekao je da su nove tehnologije povećale povjerenje u izborni proces.
- Nove tehnologije vratile su povjerenje u izborni proces. Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je unatrag nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate, rekao je Šehić.
Podsjetio je na nepravilnosti koje su se, prema njegovim riječima, pojavljivale na prijašnjim izborima.
- Neosporna je činjenica da su neke političke stranke preko svojih članova biračkih odbora vrlo često zloupotrebljavale sustav i dopuštale da jedan birač glasa više puta. Povrede Izbornog zakona događale su se i nakon završetka izbornog dana, kada su se zloupotrebljavali neiskorišteni glasački listići, rekao je.
Dodao je da se događalo i falsificiranje potpisa te pretvaranje važećih listića u nevažeće.
- Uvođenjem novih tehnologija onemogućene su mnoge manipulacije izbornim procesom. Sada jedan birač može glasati samo jednom. Njegova identifikacija obavlja se putem biometrije i osobnog dokumenta, istaknuo je.
Izlaznost od oko 42 posto, smatra, ne može se pripisati novim tehnologijama.
- Kada govorimo o građanima koji stalno žive u BiH, izlaznost je daleko veća. Imamo 3,4 milijuna registriranih birača, ali velik broj građana živi izvan zemlje, do njih 1,5 milijuna. Svaki taj građanin automatski se nalazi u središnjem biračkom popisu, rekao je Šehić.
Prema njegovoj procjeni, u BiH danas živi najviše oko 2,3 milijuna stanovnika.
Politički analitičar Zoran Krešić ocijenio je da je izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH važan za buduće odnose Hrvata i Bošnjaka.
- Ono što vidimo od 2006. godine s četverostrukim izborom Željka Komšića pokazivalo je produbljivanje krize koja postoji od kraja rata. Na svakim izborima u BiH događa se prebrojavanje krvnih zrnaca. To nisu klasični izbori, zna se tko za koga glasa, bira se unutar tri nacionalna korpusa i rijetko se prelazi preko nacionalnih linija, rekao je Krešić.
Ocijenio je da je višestruki izbor Komšića glasovima bošnjačkih birača bio jedan od glavnih izvora političkih prijepora između Hrvata i Bošnjaka.
Krešić smatra da je na ovim izborima presudno bilo to što su se bošnjački glasovi rasporedili među više kandidata.
- Bošnjački birači okupili su se oko dva dominantna kandidata, Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića, ali i Semira Efendića, koji je možda jedno od najvećih iznenađenja. Oni su odvukli najveći dio glasova biračke baze od Slavena Kovačevića, koji je računao na bošnjačke glasove, rekao je.
Podsjetio je i da je Kovačević u kampanji izbore opisivao kao sukob između HVO-a i Armije BiH.
- Ovo je vrlo važan trenutak i početak mogućnosti da Hrvati i Bošnjaci konačno razriješe pitanja, pokrenu izmjene Izbornog zakona i da se ne vraćamo na teme koje nas razdvajaju još od rata, poručio je Krešić.
Profesor sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivan Pepić istaknuo je da izbor Darijane Filipović utječe i na formiranje buduće izvršne vlasti.
- Ona je bila jedina kandidatkinja žena u Federaciji BiH i ostvarila je dobar rezultat. Važnost ove pobjede je i u tome što tri člana Predsjedništva određuju tko će biti mandatar za sastavljanje Vijeća ministara BiH, rekao je Pepić.
Podsjetio je da po rotaciji mjesto predsjedatelja Vijeća ministara pripada Bošnjaku te da bi SDA, kao pobjednik među bošnjačkim biračima, mogao zatražiti tu poziciju.
- SDA nije dobila Predsjedništvo i time će ta odluka biti još važnija. Zato je HDZ BiH sada u poziciji svojevrsnog kingmakera i može uvjetovati potporu za to mjesto, rekao je.
Pepić smatra da se slična situacija prenosi i na razinu Federacije BiH.
- HDZ može zatražiti od SDA uključivanje SDP-a u koaliciju na razini Federacije. Ako zajedno uđu u koaliciju, mogu napokon riješiti pitanje izborne reforme. To je upravo najavio predsjednik HDZ-a Dragan Čović nakon pobjede, kazao je.
Dodao je da bi, prema njegovoj procjeni, pobjeda Slavena Kovačevića ponovno pojačala političke napetosti i odgodila rješavanje otvorenih pitanja.
Profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Jakov Žižić ocijenio je da se među Hrvatima u BiH dogodila veća politička pluralizacija, ali da se to nije snažnije odrazilo na raspored mandata.
- Došlo je do unutarnje pluralizacije Hrvata u BiH, ali to nije donijelo veći uspjeh. Kada gledate dalje od izbora za Predsjedništvo, prema državnom i federalnom parlamentu, pozicije su ostale slične i stabilne, rekao je Žižić.
Osvrnuo se i na izjavu Željka Komšića da je na izborima pobijedila "etnička ideja".
- Etnička ideja pobjeđivala je svaki put kada je on bio biran zato što su Bošnjaci glasali za Komšića smatrajući da on najbolje predstavlja interese njihove etnonacionalne zajednice, jer sprječava Dragana Čovića da bude u Predsjedništvu i tako, prema njihovoj percepciji, "brani državu", rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, ovaj put dio bošnjačkih birača tražio je novu opciju.
- Bošnjaci su tražili nešto novo u Semiru Efendiću i tu je Slaven Kovačević izgubio izbore. Gubitnici izbora su DF i Bakir Izetbegović, iako je njegova stranka uvjerljivi pobjednik među bošnjačkim biračkim tijelom. On nije uspio dobiti glasove koje je dobila njegova stranka, kazao je.
Žižić je ocijenio i da su Izetbegović i Kovačević u kampanji previše posezali za ratnom retorikom.
- Govorili su da je ovo 1992. i 1993. godina i samo su retraumatizirali birače. Bošnjačko biračko tijelo ipak je tražilo nešto drukčije. I dalje je to bilo etničko glasovanje, ali pokušali su se odmaknuti od ratne retorike, rekao je.
Pred BiH je, smatra, sada zahtjevno razdoblje formiranja vlasti.
- Ovo će biti nova prilika za redefiniranje odnosa u BiH, ali bit će vrlo izazovna. Bošnjacima po rotaciji pripada mjesto u Vijeću ministara, a potrebno je formirati i Vladu Federacije BiH. Ostaje vidjeti tko će biti u vlasti ispred bošnjačkog naroda, hoće li to biti SDA, SDP sa sadašnjom Trojkom ili će se formirati šira koalicija, zaključio je Žižić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora