Kakva je budućnost Crne Gore?

U Crnoj Gori još vlada politički kaos nakon što je početkom veljače pala vlada Zdravka Krivokapića, a najvjerojatniji mandatar nove crnogorske vlade je Dritan Abazović, mladi političar iz Ulcinja. Kakva je budućnost Crne Gore i što misle njezini građani, donosi Elizabeta Gojan.

Ustav Crne Gore uopće ne definira što učiniti padne li vlada, sastavlja li se nova ili se ide na izvanredne parlamentarne izbore. U Podgorici traju pregovori stranaka o sastavljanju nove, manjinske vlade, već sada dulje od planiranog.

- Mislim da smo mi upali u ono gdje se često zapletemo, i što najduže traje, a to su kadrovske kombinatorike. Mi imamo partije čiji su apetiti mnogo veći nego što bilo koja vrsta administracije može podmiriti, smatra Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje.

Cijelo vrijeme pristaše Demokrata, smijenjenog predsjednika parlamenta, Alekse Bečića, pregovore proglašavaju izdajom, prosvjeduju na ulicama crnogorskih gradova.

- Mi nećemo nikada služiti ni Beogradu, ni Zagrebu, ni Tirani, ni Sarajevu, već samo Podgorici, Cetinju i Crnoj Gori, naglašava Aleksa Bečić iz stranke Demokrati - Demokratska Crna Gora.

Prosrpska Demokratska fronta prijeti blokadom cijele države, budu li u budućoj vladi manjine, sklopi li se savez s Demokratskom partijom socijalista, predsjednika Mila Đukanovića.

- To što imamo prosvjede na ulicama dobra je stvar! Zato što naša demokracija tako raste, smatra Dritan Abazović, potpredsjednik tehničke vlade Crne Gore, čelnik Građanskog pokreta URA.

Zagrebački doktorand, profesor Zlatko Vujović, tvrdi da je vladu na odlasku premijera Zdravka Krivokapića zapravo stvorila Srpska pravoslavna crkva, doslovno birajući ministre u njoj, bez Crnogoraca i manjina, osim na mjestu potpredsjednika, dok su crnogorski sigurnosni sustav potpuno preuzele srpske i ruske obavještajne službe.

- Srpska pravoslavna crkva je politički akter u Crnoj Gori, ne samo vjerska zajednica, to je veoma važno podvući, ali ona se pretvorila u jedan, što je donekle bilo i ranije, koruptivni sistem koji izvlači novac iz države, iz svih državnih poduzeća, kaže Zlatko Vujović, docent Fakulteta političkih znanosti u Podgorici.

Kako će izgledati Crna Gora s novom, 43. vladom, dakako, bude li ona sastavljena teško je predvidjeti. Ono što jest sigurno, Demokratska partija socijalista predsjednika Mila Đukanovića, koja je s vlasti srušena u kolovozu 2020., ali je i dalje najbrojnija u skupštini Crne Gore, neće podržati manjinsku vladu i svu vlast dati njezinom najvjerojatnijem mandataru, čelniku Građanskog pokreta URA, Dritanu Abazoviću, ne dobije li značajne ustupke.

- Priopćili smo da Demokratska partija socijalista neće biti u manjinskoj vladi, ali će voditi računa o tome da kroz podršku u parlamentu stabilnost te vlade zavisi od proeuropskih reformi, izjavio je Andrija Nikolić, član Predsjedništva Demokratske partije socijalista.

Pridruživanje Europskoj uniji za Crnu je Goru jednako daleko kao na početku pregovora 2012. Nedovoljan napredak u borbi protiv korupcije i jačanju neovisnog pravosuđa gutaju vrijeme do roka koji im je dao Bruxelles - kraja sljedeće, 2023. godine.