Kurelić o najboljim i najlošijim govorima na Općoj skupštini UN-a

Profesor Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentirao je u emisiji "Intervju tjedna" najbolje i najlošije govore svjetskih čelnika na sjednici Opće skupštine UN-a. Kako je naglasio, skupštinu su obilježili govori snažnih zemalja, ali su i predstavnici nekih manjih pokazali vještinu.

- Bilo je izvrsnih govora, očigledno je trenutak takav da su ljudi osjetili potrebu da se očituju ne samo na tradicionalan način. Nisu htjeli trošiti 15-ak minuta na standardne, generičke govore. Dolazili su s prijedlozima, optužbama i emotivnim intervencijama. Neki su bili izrazito dobro formulirani. Mislim da je najbolji bio onaj finskog predsjednika Alexandra Stubba koji je politolog. Njegov govor je bio odličan, kao malo predavanje, jako koncentrirano, a iz ovog dijela svijeta - izrazito je dobro primljen govor slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar, rekao je profesor Zoran Kurelić s FPZG-a.

- Dva najduža govora i najdramatičnija su oni Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua. Netanyahuov govor je bio duplo duži nego kineska i ruska kontribucija zajedno, kazao je.

*Ostatak intervjua poslušajte/pogledajte na multimedijskoj platformi HRTi.

Posebno se osvrnuo na govor Donalda Trumpa, rekavši kako je održao svoj tipičan govor.

- Pokvaren blesimetar nije ga ni na koji način poremetilo u načinu koji prezentira, jer se on nikad u životu nije mogao držati napisanog govora, rekao je.

- Ono što je nije bilo izrazito neobično je samohvaljenje u rješavanju svjetskih sukoba. Išao sam pogledati o kojih sedam sukoba se radi, ali i on sam tih sedam ne može popamtiti. Napravio je grešku na presici sa Starmerom gdje je rekao da je postigao mir između Azerbajdžana i Albanije, a onda je kombinirao Kambodžu i Albaniju. To je bilo nešto što smo očekivali od njega jer ima ambiciju da dobije Nobelovu nagradu za mir, podsjetio je.

- Ali ono što nitko živ nije očekivao od njega je da će napasti gradonačelnika Londona Sadiqa Khana tjedan dana nakon što se vratio iz Londona gdje su ga dočekali kao kralja. Napasti na taj način gradonačelnika i reći da postoji želja u Londonu da se uvede šerijatski zakon je nevjerojatno, ustvrdio je.

"Stubb je imao smiren govor koji je bio izvrsno prihvaćen"

Jedna od formulacija koja je dramatična, pojasnio je, "da europske države idu u pakao ako ne zatvore granice".

- Gledao sam jučer influencera Russella Branda, koji je bio ljevičar, a koji je i optužen za silovanje. Interpretirao govor je Donalda Trumpa. Fokusirao se samo na dijelove govora gdje je Trump bio duhovit. Ja sam mislio: Bože, postoje ljudi koji misle da su to informacije, rekao je.

Osvrnuo se i na situaciju u koju svijet ostaje nakon što svjetske vođe odu iz New Yorka.

- Ovo je prilika da se vratim na govor finskog predsjednika. Imao je smiren govor predavača političkih znanosti i njegovo govor je bio izvrstan te prihvaćen izvrsno. On je jedan od rijetkih koji je dobio pljesak, ne samo od svoje delegacije, nego od svih prisutnih, napomenuo je.

- On je rekao jednu stvar koja je i nama važna: "Mi koji smo mali, imamo malu moć i ne možemo se ponašati kao hegemon", ali svjetski poredak se nalazi u trenutku gdje je jasno da se isti raspada. Na to se referirao i kineski premijer. Ne znamo kakav će biti novi model. Ne možemo ostati bez organizacije ovog tipa, naglasio je Kurelić.

- Postoje dvije mogućnosti, da idemo u nastavak multilateralizma, kojeg Stubb zagovara. Govorio je o nužnosti prihvaćanja univerzalnih ljudskih prava i planetarne vladavine prava. Onda je dodao da je Vijeće sigurnosti disfunkcionalno, nastavio je.

- Rekao je da je potrebno ubaciti dva predstavnika iz Azije i dva predstavnika iz Afrike. Kada je to rekao, dvoranom se prolomio pljesak, istaknuo je.

Stubb je, kako je pojasnio, napao i ideju multipolarnog svijeta koju gura Rusija.

"Netanyahua slušalo manje delegata nego mene na seminarskoj grupi izbornog predmeta"

Komentirao je i izlazak delegata tijekom govora izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

- Jako je važno istaknuti kako je ogroman broj ljudi izašao. Gledao sam govor uživo, a onda još jednom. Ako gledate samo ljude koji su delegacija i ispred pozornice, mislim da je bilo manje diplomata koji su slušali govor, nego što ja imam na seminarskoj grupi na izbornom predmetu, rekao je.

Istaknuo je kako palestinski predsjednik Mahmud Abas nije mogao doći na Opću skupštinu je upravo taj da kontrast ne bude još dramatičniji.

- Abas je vrlo loš govornik za razliku od Netanyahua koji je prvorazredni govornik. Da je bio fizički prisutan tamo, tri puta više ljudi bi bilo prisutno, kazao je.

Kurelić se osvrnuo i na političku situaciju unutar SAD-a te eskalaciju političkog nasilja koje je obilježeno ubojstvom konzervativnog aktivista.

- To već dugo vremena izgleda jako loše. Ovo što se dogodilo s Charliejem Kirkom samo pokazuje koliko je situacija nesnosna, rekao je.

- Radi se o procesu koji je izvorno bio kulturna revolucija koja je išla na redefiniranje odnosa muškaraca i žena, uloga i spolnosti. Na to je išla konzervativna revolucija čiji je glasnogovornik i jedan od ozbiljnih igrača - bio Charlie Kirk, kazao je.

Ta se situacija, kako kaže, počela prelijevati u Hrvatsku.

- Kada čitam naše influencere, kao papagaji ponavljaju točke za diskusiju koja se vodi u SAD-u, a koja nekad nema veze s Hrvatskom. Kulturni rat je globaliziran. Svi lupetaju o istim problemima bez obzira na to jesu li ti problemi njihovi, dodao je.

"Ljudi na sveučilištima žive u različitim svjetovima"

Kurelić je upozorio i koliko su različite pozicije dvije strane političkog spektra u SAD-u.

- Charlie Kirk je imao volju za debatu, išao je na sveučilišta, ali ako imati strpljenja pogledati njegovu diskusiju, nje nikad nema. Pitanja su postavljena kao siktanja i napadi, a diskusije nema. Oni govore jedni kroz druge. Zašto? Jer su ideološke pozicije takve da oni realno žive u različitim svjetovima, rekao je.

- Od temeljnih stvari, što su muškarci i žene, što je povijest SAD-a, što je imperijalizam, što je sloboda govora. Oko toga se neće nikad dogovoriti, nastavio je.

- Rezultat ove retorike je da se Demokratska stranka proglašava ljevicom. Ne znam ima li pet posto ljevičara u toj stranci. Vođa oporbe u Senatu Chuck Schumer je postao ljevica, a on je desni centar. Ovo što vidimo u SAD-u je prerastanje kulturnog rata u tip političkog rata koji ugrožava funkcioniranje američkog poretka, zaključio je.