08:21 / 07.11.2020.

Autor: Dragan Nikolić/Agenda: Svijet/IMS/HRT

Kuvajt: Moderna zemlja starih vladara

-

-

Foto: - / -

Kuvajtska kultura podupire ljude da krenu za svojim snovima i osnivaju tvrtke. Vlasti ne traže puno papirologije...
Početkom prosinca na parlamentarne izbore izlaze u zemlji koja je nakon Saudijske Arabije najveći američki saveznik u Perzijskom zaljevu. Kuvajt je krajem rujna dobio novog vladara iz dinastije Sabah. Donedavnoga, koji je umro u 91. godini života, zamijenio je nasljednik star 83 godine. U zemlji starih vladara, odrasta međutim, mlada generacija, uglavnom zapadnjački odgojena. S nekima od njih o modernom Kuvajtu razgovarao je Dragan Nikolić.

U Parlamentu koji ima najveće ovlasti od svih parlamenata u zemljama Perzijskog zaljeva opozicija doista kritizira vladajuću dinastiju. Novi zastupnici birat će se za mjesec dana. Od 2005. na izbore mogu i žene, otkada i one imaju pravo glasa. Od rujna ove godine njih osam sjedi u kuvajtskom Vrhovnom sudu.

➡️ Burno na Bliskom istoku: HRT uživo iz Kuvajta

- Žene zakonski imaju jednaka prava kao i muškarci kada je u pitanju zapošljavanje. Imaju ista ljudska prava. Muškarci i žene poprilično su jednaki u ovoj zemlji, navodi Tarik Al-Hassan, marketinški stručnjak.

- Preuzeli smo ponašanje stranaca, njihova vjerovanja, tradicije, ideje, njihove poglede na život. Sve se promijenilo, nema puno pravila kao za života stare generacije. Dok ne krši vjerska pravila, svatko može raditi štogod želi, rekla je Nour Kal, marketinška stručnjakinja.

- Možda će i do 30 posto najmlađe generacije misliti izvan okvira. Reći će da žele živjeti slobodno, a ne prema vjerskim pravilima. Većina će se ipak prikloniti vjeri, koja kaže da muškarac i žena ne mogu biti u vezi prije braka, rekao je Ammar Almathkouri, reumatolog.

Kuvajt: Zbilja ili fatamorgana

Nakon deset godina života na Zapadu, reumatolog i specijalist interne medicine Ammar Almathkouri vratio se u Kuvajt. Prošle godine pokrenuo je profil na društvenim mrežama na kojemu nudi medicinske savjete kuvajtskoj populaciji, većinom na arapskom. Njegove video objave prati više od 11 tisuća ljudi iz Kuvajta i arapskih zemalja, uglavnom stariji od 50 godina. Kada je 2009. napuštao Grad Kuvajt, internet nije bio raširen. Za stariju populaciju tehnologija je bila nepoznanica. Danas je upravo suprotno.

Velike promjene u zadnjem desetljeću

- Kada sam se vratio većina ljudi koristila je laptope, pametne telefone. Mislim da 100 posto stanovništva Kuvajta trenutačno koristi pametne telefone, da se zna služiti s aplikacijama i koristiti tehnologiju u svakodnevnom životu, ističe Ammar Almathkouri.

- Društvene mreže su jako prisutne u Kuvajtu. Zbog klime djeca nemaju puno izbora, puno vremena provode kod kuće na svojim telefonima i ispred kompjutera. Izloženi su tolikom broju različitih stvari iz cijeloga svijeta, u realnom vremenu. Stoga doista mislim da to utječe na njihov pogled na svijet, rekla je Maryam Alhendi, organizatorica društvenih događaja.

Ona je vlastitu tvrtku otvorila mjesec dana od nastanka ideje. Ponosi se organizacijom izbora najboljeg burgera u Kuvajtu. Puno je žena poduzetnica u današnjem Kuvajtu, kaže.

- Rođena sam ovdje, odrasla sam u Kuvajtu. Ali školovala sam se u SAD-u, 5-6 godina. To mi je pomoglo da budem otvorenijega uma. Nakon mojeg povratka i roditelji su bili otvoreniji za ideje koje sam imala i sve ono što sam donijela iz inozemstva, dodaje Alhendi.

- Inovatori i poduzetnici u Kuvajtu su jako prisutni. I Kuvajćani i nekuvajćani osnivaju male tvrtke, vrlo su raširene. Puno se toga događa u industriji pripreme hrane, ali i u modi, rekla je Nour Kal.

Anglosaksonski štih u bivšoj britanskoj koloniji

Kuvajtska aplikacija za dostavu hrane, primjerice, postala je globalna. Skupo je prodana strancima. Uz pomoć društvenih mreža, tamošnje tvrtke počele su plasirati svoje brendove i dalje od zaljevskih zemalja, u Veliku Britaniju ili SAD. U Kuvajtu, nekadašnjoj britanskoj koloniji, doista se osjeća anglosaksonski štih. Američki se ušuljao u zemlju nakon Prvog zaljevskog rata. Kuvajt je danas potrošačko društvo. Nesnosne ljetne temperature ondje traju 7-8 mjeseci godišnje. I od njih i od pijeska u zraku stanovništvo tada bježi u trgovačke centre, dio kulturološkog identiteta kuvajtske populacije.

- Možda smo u 90-tim godinama prošlog stoljeća ili na početku ovog tisućljeća mislili da je sve što dolazi sa Zapada savršeno, da nije problematično, da je dobro za nas i slično. Ali moja generacija, pa i mlađe, kao i starije, shvatile su u međuvremenu da možemo pričati vlastitu priču na moderan način, kaže Al-Hassan.

"