09:02 / 05.12.2020.

Autor: Dragan Nikolić/emisija Agenda/HRT

Laponci u Norveškoj

-

-

Foto: - / -

Laponci su domorodački narod koji živi u nekoliko država, dijeli zajedničku povijest i kulturu, ima zajednički jezik.
Na svijetu ima oko 370 milijuna pripadnika domorodačkih naroda, jedini u Europskoj uniji su Laponci. Narod je to koji živi u nekoliko država, dijeli zajedničku povijest i kulturu. Ima i zajednički jezik, koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini. Najviše Laponaca, gotovo polovica svih njih u Europi, živi u Norveškoj, gdje su 1970-ih i 1980-ih izborili znatna politička i kulturna prava. Uspon modernog laponskog političkog pokreta predvodili su Laponci koji su bili dijelom norveške kulture, ali su iskusili nepravdu tzv. države blagostanja. Priča Dragana Nikolića.

Mikkel
je iz Kautokeina, možda i najpoznatijeg sela norveških Laponaca. Za život zarađuje daleko od doma, u najsjevernijem gradu na svijetu, Hammerfestu. Nakon odluke norveške vlade morao je, naime, smanjiti broj sobova u svojemu stadu, pa se sa ženom počeo baviti turizmom. U tradicionalnim domorodačkim kućicama, koje je još potkraj 90-ih počeo graditi na iznajmljenom gradskom zemljištu, nudi sobovsko meso (i zarađuje više nego kada ga je prodavao klaonicama) te prodaje suvenire od kože. U njegovoj tvrtki rade samo Laponci.

- Sinulo nam je da bismo mogli unovčiti svoja iskustva te upoznavati ljude s laponskom kulturom, kao i s našom kuhinjom i hranom. Podignuli smo stoga prvi lavvo šator za goste i počeli organizirano dovoditi turiste iz Hammerfesta, rekao je Mikkel, laponski poduzetnik.

Laponci su tijekom minulih stoljeća prešli dalek put. Na kraju 19. stoljeća, zbog fascinacije arktičkim stanovništvom, bili su izloženi u tzv. ljudskim zoološkim vrtovima, uz tradicionalne šatore, oružje, saonice i sobove. Danas o njihovoj povijesti i kulturi govore muzejski postavi. Izložba u gradu Tromsøu prva na svijetu opisala je razvoj jednog domorodačkog kulturnog i političkog pokreta, ali malo govori o današnjemu načinu života Laponaca. Svoju kontroverznost izložba zahvaljuje i imenu, jer u njemu se Laponce naziva nacijom, što je posljednjih desetljeća u Norveškoj prvoklasna dnevnopolitička tema. Nije, međutim, uvijek bilo tako.

- Uz činjenicu da je netko Laponac bila je vezana društvena stigma, koja je porasla nakon Drugog svjetskog rata. Laponci su stoga prestali govoriti laponski sa svojom djecom. U školama se laponski nije učio. To je dovelo do nevjerojatnog procesa asimilacije među samim Laponcima, rekao je Terje Brantenberg, kustos u Sveučilišnom muzeju u Tromsøu.

Politika zatiranja laponskog identiteta provodila se još od sredine 19. stoljeća, pod motom - Jedna nacija, jedan narod. Svatko tko je htio kupiti ili iznajmiti državnu zemlju za bavljenje poljoprivredom morao je dokazati znanje norveškoga jezika i registrirati posjed pod norveškim imenom. Na tom tragu 1913. parlament u Oslu donio je zakon prema kojemu se najbolja i najplodnija zemlja daje etničkim Norvežanima. S obnovom u Drugom svjetskom ratu poharanog sjevera zemlje, na kojemu su Laponci činili oko polovinu stanovništva, asimilacija se nastavila integriranjem u tzv. državu blagostanja, koju je na zasadama egalitarizma predvodila socijaldemokratska vlada. Izuzetak su bili planinski Laponci, koji su se bavili uzgojem sobova. Sve to ostavilo je traga i na današnjim generacijama.

- Danas ima osoba koje se izjašnjavaju kao Laponci, ali ne govore laponski. Mnogi Norvežani shvaćaju da Laponci sve više postaju Norvežani, dodao je Brantenberg.

Najstarija laponska književnost potječe iz 17. stoljeća. Prve novine na laponskome počele su izlaziti potkraj 19., a prva knjiga objavljena je 1910. Ali do 1970. objavljeno je svega nekoliko njih (laponski jezik i pjesme na laponskome bile su u Norveškoj zabranjeni od kraja 18. stoljeća do 1959.). Sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća osnovano je Laponsko obrazovno vijeće, iste godine i laponski radio za domorodačko stanovništvo na sjeveru zemlje. Laponski je u današnjoj Norveškoj službeni jezik, govori ga manje od 20 tisuća ljudi. U školama se uči od kraja 1980-ih, na sjeveru Norveške danas postoji i sveučilište koje poučava na laponskome. Za mnoge pomak, za neke privid.

- Nema više kulture u kakvoj sam odrastao, nema slobode. Nametnuta su nam ograničenja, sve više nam se nameće i norveška kultura, rekao je Mikkel.

Vlasti priznaju da je netko Laponac ako ima pradjeda ili prabaku koji su govorili laponski. Ovisno o tome koja generacija u obitelji govori ili je govorila taj osebujni domorodački jezik, statistika kaže da u Norveškoj živi između 40 i 70 tisuća Laponaca.

- Laponski jezik sada se uči u osnovnim školama. Prema novom zakonu, deset općina definirano je kao laponska administrativna područja. Ondje je laponski u javnom životu izjednačen s norveškim, škole imaju laponski obrazovni program, rekao je Brantenberg.

Danas na obilježavanju laponskog nacionalnog dana sudjeluje i norveška kraljevska obitelj. Laponska zastava podiže se ispred gradske vijećnice u Oslu, a ne samo u većinski laponskim krajevima zemlje, u kojima su dvojezične ploče godinama uništavane. Norveška premijerka ove godine slavila je taj praznik u dječjem vrtiću.

- Proslava 6. veljače i laponskog nacionalnog dana važna je za zajedništvo naše nacije. Mi smo dva naroda koji žive u istoj zemlji. Moramo međusobno poštivati vlastite kulture. Uglavnom nas određuju zajedničke stvari, ali i male razlike, rekla je norveška premijerka Erna Solberg.

- Primjerice, kada raspravljamo Norvežani polazeći od svoje kulture misle da se onaj koji šuti prešutno slaže s njima. Baš naprotiv, u laponskoj kulturi šutnja je znak izražavanja neslaganja, rekao je Mikkel.

Laponci se dijele na primorske, koji se bave ribolovom, i planinske, koji uzgajaju sobove i trguju krznom. Malo manje od 3000 njih živi polunomadski, za ispašu sobova koristi se oko 40 posto ukupnog teritorija Norveške.

- U proljeće i ljeto pratimo sobove na obalu, najesen se vraćamo u zaleđe. Tako se sobovima omogućava bolja ispaša u krajevima s manje vjetra i blažom klimom. U tim krajevima ima i više sobovskih lišajeva, rekao je Mikkel.

I Laponci su dio sveprisutne borbe za prirodne resurse. Devedesetih godina prošlog stoljeća izborili su se za svoje ribolovne kvote u fjordovima na sjeveru zemlje. Na kopnu su, pak, početkom ove godine izgubili važnu bitku. Unatoč višegodišnjem protivljenju uzgajivača sobova, vlada u Oslu odobrila je eksploataciju bakra iznad sjeverne polarnice, na području s najvećim naslagama u Norveškoj (vlasti u rudnik namjeravaju uložiti gotovo sto milijuna eura). Laponci se boje da će buka i prašina iz rudnika uništiti ispašu i natjerati u bijeg sobove iz graničnoga područja sa Švedskom.

- Crpe se rudna bogatstva. Kao posljedica grade se nove prometnice, posvuda niču vikendice. Sve to događa se na štetu našeg tradicionalnog načina života, rekao je Mikkel.

Laponci, koje je prvi put u svojim zapisima spomenuo Tacit 98. g. n. Krista, nastanjuju velike dijelove Norveške i Švedske, sjever Finske i murmansku oblast u Rusiji (na području koje je triput veće od Francuske živi oko pet milijuna ljudi). U sve tri nordijske zemlje danas postoje laponski parlamenti, u njih domorodačka populacija sama bira svoje predstavnike. U Norveškoj je to slučaj od 1989. Godinu prije u norveški ustav unesen je članak o očuvanju laponskog jezika, kulture i načina života. 2005. donesen je, pak, zakon koji omogućava laponskom parlamentu i lokalnim vlastima na sjeveru zemlje da zajedno upravljaju državnim zemljištem.

- Bitna lekcija koju treba naučiti iz onoga što možemo nazvati laponskim političkim pokretom jest ta da su dobili jako puno kada je u pitanju politički aktivizam. Postojala je laponska nenasilna borba, rekao je Brantenberg.

Laponski mitovi govore kako je upravo taj domorodački narod sa sjevera Europe izumio skije. I da je nekad davno vjerovao u šamane. Motiv na današnjoj laponskoj zastavi potječe uostalom sa šamanskog bubnja i iz pjesme u kojoj se Laponci opisuju kao sinovi i kćeri Sunca. Nakon stoljeća potlačenosti, i njima je svanulo na nordijskom horizontu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!