Laridžani, čovjek čija je moć rasla s ratom na Bliskom istoku

Kada je ajatolah Hamenei ubijen u američko-izraelskim napadima na početku rata na Bliskom istoku, šef sigurnosnog aparata Ali Laridžani postao je još moćniji nego što je desetljećima bio.

Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je u utorak da je Laridžani ubijen, ali iranske vlasti to zasad nisu potvrdile.

Laridžani je od početka rata više javno nastupao nego novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji fizički nije viđen u javnosti otkad je naslijedio ubijenog oca.

Najviši iranski sigurnosni dužnosnik pojavio se prošli tjedan na provladinom prosvjedu u Teheranu, prkoseći Izraelu i SAD-u.

Bude li potvrđena, njegova smrt će biti veliki udarac Islamskoj Republici koja će ostati bez političara koji je uspješno kombinirao ideologiju i diplomaciju.

Pragmatik

Balansirajući između ideološke lojalnosti i pragmatičnog državništva, Laridžani je prije rata bio ključna osoba iranske nuklearne politike i strateške diplomacije.

Poznat po umjerenom tonu, 68-godišnjak je nakon dugogodišnje karijere u vojsci, medijima i parlamentu stekao povjerenje ubijenog Hameneija.

Nakon prethodnog iranskog rata s Izraelom i SAD-om 2025., imenovan je na čelo najviše sigurnosne institucije u zemlji, Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poziciju na kojoj je bio prije gotovo dvadeset godina.

Izrazito vidljiv bio je u diplomatskoj areni putujući po zemljama Zaljeva kao što su Oman i Katar dok je Iran vodio nuklearne pregovore koje je rat na kraju prekinuo.

'Pronicljiv operativac'

- Laridžani je pravi insajder, pronicljivi operativac koji zna kako sustav funkcionira, rekao je Ali Vaez iz Krizne grupe za Iran.

Rođen je 1957. u Nadžafu u Iranu kao sin uglednog šijitskog klerika bliskog s osnivačem Islamske Republike ajatolahom Runolahom Homeinijem. Njegova obitelj je desetljećima bila utjecajna u iranskom političkom sistemu.

Doktorat iz zapadne filozofije stekao je na sveučilištu u Teheranu.

Veteran Iranske Revolucionarne garde iz iransko-iračkog rata, Laridžani je od 1994. pa idućih deset godina bio direktor državne televizije, a predsjednik parlamenta od 2008. do 2020.

Godine 1996. imenovan je kao Hameneijev predstavnik u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Kasnije je postao tajnik vijeća i od 2002. do 2007. glavni nuklearni pregovarač s Britanijom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom.

Natjecao se na predsjedničkim izborima 2005. i izgubio od populističkog kandidata Mahmouda Ahmadinedžada s kojim se nije slagao u vezi nuklearne diplomacije. Iz utrke za predsjednika diskvalificiran je u 2021. i 2024.

Povratak na čelo Vijeća za nacionalnu sigurnost promatrači su tumačili kao znak promjene u njegovoj reputaciji konzervativca sposobnog da uskladi ideološku predanost s pragmatizmom.

Laridžani je podržao nuklearni sporazum sa svjetskim silama iz 2015. koji je propao kada se američki predsjednik Donald Trump iz njega povukao tri godine kasnije.

U ožujku 2025. Laridžani je upozorio da bi nastavak vanjskog pritiska mogao dovesti do promjene iranske nuklearne strategije.

- Ne pokušavamo proizvesti nuklearno oružje, ali ako u vezi iranskog nuklearnog pitanja učinite nešto krivo, prisilit ćete Iran da krene tim putem jer se mora obraniti, izjavio je na državnoj televiziji.

Laridžani je uporno govorio da se pregovori s Washington moraju ograničiti na nuklearni program i branio je obogaćivanje uranija kao suvereno pravo Irana.

Nasilna represija

Laridžani je bio među državnicima koje je SAD u siječnju sankcionirao zbog represije nad prosvjednicima koji su se pobunili protiv gospodarske krize.

Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, u brutalnom vladinom obračunu s demonstrantima ubijeni su deseci tisuća ljudi.

Laridžani je priznao da su prosvjede izazvali ekonomski problemi, ali je za nasilje okrivio vanjsko upletanje SAD-a i Izraela.