Lokalni izbori u Crnoj Gori slika trenutačne zamršene političke situacije

U Šavniku, crnogorskom gradiću na sjeveru zemlje, u nedjelju ni treći put nisu uspješno završili lokalni izbori. Razlog je tučnjava koja je izbila na biračkim mjestima te poništavanje glasačkih listića. 

Ta brojčano mala općina, u kojoj živi samo 0,5 posto stanovništva Crne Gore, koju iz godine u godinu napuštaju mladi stanovnici, postala je poprište paradoksalne crnogorske političke borbe za svaki glas.

Tako su izbori u nedjelju prekinuti jer je članu biračkog odbora netko od glasača udarcem šakom slomio nos te su, kako bi se onemogućilo glasanje onima koji su na biračkom popisu, ali ih članovi komisije osobno ne poznaju, poništeni glasački listići. Izborni inženjering na crnogorski način.

Broj stanovnika Šavnika, koji prema posljednjem popisu iz 2011. ima oko dvije tisuće žitelja, uoči lokalnih izbora koji su se održali 23. listopada porastao je 20 posto.

Preseljenje birača iz općine u općinu omogućio je crnogorski izborni zakon koji biračko pravo na lokalnim izborima daje svima koji su se u tu općinu doselili 30 dana prije održavanja izbora, pa su Crnogorci osmislili novu vrstu turizma - izborni turizam.

Tako se u općinu Šavnik ljetos doselilo 400 birača iz drugih crnogorskih općina u kojima se nisu održavali lokalni izbori, a političke stranke međusobno su se optuživale za pokušaj izbornog inženjeringa. Tako već tri tjedna traju opstrukcije kako bi se zbog incidenata najveća biračka mjesta zatvorila, a izbori bili prekinuti. To se dogodilo i u nedjelju kada su četvorica mladića, koji su došli iz susjednog Nikšića, pretukli člana biračkog odbora, koji im nije dopustio da glasaju jer ih nije prepoznao kao stanovnike Šavnika.

Oni su odmah uhićeni, a izbori na tom biračkom mjestu odgođeni su za sedam dana. Na drugom biračkom mjestu, na kojem će se izbori ponoviti, član biračkog odbora pokidao je listiće, nakon što je na biračko mjesto došao birač kojeg ni taj član odbora nije prepoznao kao sugrađanina. Zbog svega toga izbori u Šavniku postali su tema šala na društvenim mrežama te smišljanja paradoksalnih situacija u kojima navodno Ujedinjeni narodi nadgledaju izborni proces u tom gradiću. Pokret Europa sad je nova politička snaga u Crnoj Gori.

Na lokalnim izborima u 14 crnogorskih općina, koji su održani potkraj lipnja, Demokratska partija socijalista crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, izgubila je vlast u većini općina u kojima je desetljećima bila vodeća politička stranka.

Na tim izborima iskristalizirala se nova politička snaga na crnogorskoj političkoj sceni pokret Europa sad, u međuvremenu registriran i kao politička stranka, koji predvode dvojica mladih ministara u nekadašnjoj vladi Zdravka Krivokapića, Jakov Milatović i Milojko Spajić.

Oni su tijekom boravka u vladi osmislili vladin projekt Europa sad, uz pomoć kojega su minimalnu plaću u Crnoj Gori u jednom mjesecu povećali s 222 eura na 450 eura smanjujući porezna izdvajanja iz plaća. Tim populističkim potezom uspjeli su osigurati podršku najsiromašnijeg sloja u Crnoj Gori, te većine zaposlenih koji rade za minimalac. Nakon pokretanja tog projekta, vlada Zdravka Krivokapića u veljači je izgubila podršku u parlamentu, a formirana je nova predvođena premijerom Dritanom Abazovićem. Ona je također pala nakon manje od četiri mjeseca na vlasti.

Politički analitičari u Crnoj Gori tvrde da je rast potpore pokretu Europa sad razlog što svim ostalim političkim strankama u Crnoj Gori odgovara odgađanje održavanja parlamentarnih izbora. Smatra se da je taj pokret pridobio potporu glasača svih dosad tradicionalnih aktera na političkoj sceni. Crnu Goru trenutačno vodi tehnička vlada Dritana Abazovića, koja je podršku Đukanovićeva DPS-a izgubila nakon što je odlučila u kolovozu potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, uz optužbe da je tako crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisano SPC-u. 

Prosvjedi zbog neustavnog zakona o predsjedniku 

Abazović je nakon pada njegove vlade uspio dogovoriti novu parlamentarnu većinu, s prosrpskim Demokratskim frontom te Demokratima bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića.

Za novog premijera Đukanoviću su predložili nekadašnjeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića - Miodraga Lekića. Đukanović je odbio taj prijedlog ustvrdivši kako nije uvjeren da Lekić ima podršku većine u parlamentu.

To je bio razlog da prošlog tjedna nova većina pokrene i prihvati izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim bi primorali Đukanovića da Lekiću povjeri mandat. Donošenje tog zakona u parlamentu, koji je podržala Abazovićeva koalicija Crno na bijelo te zastupnici DF-a i Demokrata, osudila je crnogorska i međunarodna javnost te ga ocijenila neustavnim.

Očekuje se da će Đukanović odbiti potpisati izmjene zakona te da će ga vratiti parlamentu na ponovno odlučivanje. Ipak, prema crnogorskom Ustavu, nakon što ga i zastupnici ponovno podrže, Đukanović će ga morati potpisati. Ustavnost tog zakona ne može biti ocijenjena pred Ustavnim sudom, jer vrhovna pravosudna institucija u Crnoj Gori ne funkcionira, s obzirom na to da je u njemu trenutačno samo troje od sedmero sudaca.

Ostalih četvero otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih. Koalicija okupljena oko Đukanovićeva DPS-a pozvala je sve koji se protive ustavnom nasilju na prosvjed ispred crnogorskog parlamenta, dogovoren za utorak poslijepodne.