Luša: EU traži ravnotežu s NATO-om, govori se i o 'vojnom Schengenu'

Zaoštravanje sukoba između SAD-a i Irana dodatno razotkriva duboke razlike između EU-a i politike Donalda Trumpa. Đana Luša s FPZ-a upozorava da se radi o strategiji iscrpljivanja bez brzog rješenja, uz sve izraženije napetosti u transatlantskim odnosima i dugoročnim posljedicama za globalnu sigurnost.

Situacija u Hormuškom tjesnacu sve se više zaoštrava, a prema riječima Đane Luše s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, riječ je o strategiji iscrpljivanja u kojoj obje strane nastoje izvući maksimum.

- Svjedočimo situaciji iscrpljivanja obiju strana. SAD-a, naravno, da se reflektira to i na biračko tijelo predsjednika Donalda Trumpa pred izbore na polovici mandata. S druge strane, moramo također priznati da Iran snosi ogromne ekonomske i ljudske posljedice, rekla je.

Luša ističe da obje strane nastoje postići što više, ali da su im početne pozicije izrazito udaljene.

- Sada imamo tu jednu strategiju iscrpljivanja gdje svatko nastoji postići maksimalno što može. Nažalost, uvjeti koji su postavile obje strane toliko su dijametralno suprotstavljeni da imam osjećaj da će ovo ipak potrajati neko vrijeme, rekla je.

Glavno pitanje dolazi tek na kraju

Govoreći o najnovijem prijedlogu Irana, pojasnila je da se radi o složenom planu koji uključuje više koraka.

- Ako sada gledate ovaj zadnji prijedlog koji je uputio Iran SAD-u u tri faze, to bi značilo otprilike da se prvo ide prema postizanju mira ili primirja, koje opet za sobom nosi cijeli niz elemenata – od mira u Libanonu do konkretnih jamstava koja Iran želi, i to pod patronatom Ujedinjenih naroda, rekla je.

Dodaje da je riječ o zahtjevima koje je teško ostvariti, a najvažnije pitanje - dolazi tek na kraju.

- Kao treću fazu, nakon što postignete cijeli ovaj niz uvjeta koje ima Iran, i ako bi SAD pristale na te uvjete, ostaje vam ono najvažnije pitanje, a to je pitanje nuklearnog programa Irana. To je Americi nešto što je na prvom mjestu, dok je Iranu prema ovom prijedlogu na trećem mjestu i jako teško će se postići konsenzus, upozorila je.

Kriza već utječe na globalne tokove

Đana Luša upozorava da bi situacija mogla dodatno eskalirati, osobito nakon poruka iranske Revolucionarne garde.

- Može definitivno zaoštriti situaciju. Vidimo i sada prve pokušaje. Činjenica je da ako predsjednik Donald Trump angažira svoju mornaricu koja će pratiti te brodove, s druge strane oslabljuje cijelu ovu deblokadu ili kontrablokadu koju je Iran uveo. I pitanje je koliko se to može izdržati, rekla je.

Ističe kako sukob nadilazi regionalne okvire i ima šire posljedice.

- To je jedan rat iscrpljivanja gdje imamo pritiske od drugih aktera koji su pogođeni krizom. Tu mislim prvenstveno na azijske države i na Kinu uoči summita koji se očekuje krajem ovog mjeseca. Prolongiranje ovakve krize može u potpunosti poremetiti globalne tokove i već ih je djelomično poremetilo, rekla je.

Narušeni odnosi SAD-a i Europe

Luša upozorava i na sve izraženije razlike između Sjedinjenih Američkih Država i europskih saveznika.

- Transatlantsko partnerstvo je već narušeno u prvom Trumpovom mandatu i takva politika se nastavlja. Predsjednik Trump zamjerao je europskim saveznicima slaba izdvajanja za obranu, rekla je.

Dodaje da se razlike sada posebno vide u pristupu krizi u Iranu.

- U kontekstu ove krize vidimo koliko se dijametralno razlikuje pozicija europskih saveznika i SAD-a. To je nešto što je i prije najavljeno – razlikuju se i vrijednosno, ali i u poimanju globalne politike, rekla je.

Europa traži veću sigurnosnu autonomiju

Na pitanje treba li Europa biti spremna na takve odnose, odgovara potvrdno.

- Mislim da smo na to trebali biti spremni još od početka rata u Ukrajini. Taj odnos se razvija u ovom smjeru već četiri ili pet godina. Europa se okrenula više sebi i počela razmišljati o svojoj strateškoj autonomiji u odnosu na američki sigurnosni kišobran, rekla je.

No upozorava da je riječ o dugotrajnom procesu.

- Iako su države članice NATO-a počele izdvajati 2 posto BDP-a za obranu, a većina se obvezala do 2035. izdvajati 5 posto, to je proces koji iziskuje puno vremena, truda i ulaganja. To se ne može postići preko noći, zaključila je.

NATO ostaje ključni sigurnosni okvir

Đana Luša smatra da će, unatoč raspravama o europskoj obrambenoj autonomiji, NATO i dalje ostati temelj sigurnosti.

- Vjerujem da ćemo i dalje biti pod okriljem NATO-a kao primarnog obrambenog saveza. Unatoč tome što predsjednik Donald Trump već neko vrijeme govori o mogućem povlačenju SAD-a iz NATO-a, treba naglasiti da SAD ima itekako koristi od tog saveza, rekla je.

Ističe kako koristi nisu samo vojne i kaže: "To je i strateško pozicioniranje kroz baze u Europi, s kojih SAD mogu projicirati svoj interes, primjerice na Bliskom istoku".

Luša podsjeća na dugotrajnost i snagu saveza. To je savez koji postoji već 77 godina, okuplja 32 države članice i i dalje ima moć privlačnosti, što potvrđuje i ulazak Švedske i Finske, rekla je.

Europa razvija vlastitu obrambenu autonomiju

Istodobno, Europa intenzivnije radi na vlastitim sigurnosnim kapacitetima.

- Europljani su nakon početka rata u Ukrajini ponovno počeli snažnije zagovarati europsku stratešku autonomiju i koncept stvaranja europske obrambene zajednice, rekla je.

Navodi i konkretne korake poput "sigurnosnih sporazuma s Australijom i Kanadom, uključivanja Ukrajine i Norveške, čime bi se stvorila zajednička europska obrana".

Luša podsjeća da je riječ o dugoročnom projektu.

- Ta ideja postoji još od 1952. godine, a sada ponovno dobiva na snazi. Imamo konkretne mehanizme koje je Ursula von der Leyen najavila kao jedan od prioriteta Europske unije, uz konkurentnost, rekla je.

Dodaje da se razmatra i jača integracija. Govori se i o svojevrsnom "Schengenu“ u području obrane – zajedničkoj proizvodnji naoružanja i jačoj obrambenoj suradnji, zaključila je.