Luša: Kina učvršćuje utjecaj u multipolarnom poretku

U razmaku od svega nekoliko dana Peking je ugostio dvojicu ključnih svjetskih lidera, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, što je dodatno potaknulo rasprave o ulozi Kine u promjenjivim globalnim odnosima. Dok se takva diplomatska dinamika može činiti slučajnom, politologinja Đana Luša ocjenjuje kako je riječ o oblikovanom kontekstu koji odražava novu ravnotežu moći i sve izraženiju središnju poziciju Kine u međunarodnom poretku.

Najveći svjetski lideri u razmaku od svega nekoliko dana boravili su u Pekingu, najprije Donald Trump, a potom i Vladimir Putin.

Na pitanje je li u globalnoj diplomaciji išta slučajno, posebice kada je riječ o velikim silama, politologinja Đana Luša ocjenjuje kako se takav razvoj događaja ne može promatrati kao puka slučajnost.

- Rekla bih da nije slučajnost, iako moramo priznati da je ovaj sastanak između predsjednika Putina i Xija bio prethodno dogovoren, a summit s predsjednikom Trumpom se odgađao zbog situacije vezane uz rat u Iranu, pa se nekako preklopilo. Ta dva posjeta usmjerila su fokus svjetske javnosti prema Kini, koja tako materijalizira svoju novu ulogu u međunarodnom poretku, istaknula je Luša.

Govoreći o tome koliko je važno da je Peking bio domaćin susreta, a ne da je kineski predsjednik Xi Jinping putovao u inozemstvo, Luša naglašava kako takav format šalje snažnu političku poruku.

- Iznimno je važno i to također šalje određenu poruku da svi svjetski lideri, počevši od britanskog i kanadskog premijera, iranskog ministra vanjskih poslova, predsjednika najmoćnije države svijeta, a sada i predsjednik Rusije, dolaze u Kinu.

Pojašnjava kako takvi susreti potvrđuju pozicioniranje Kine kao jednog od ključnih središta globalne moći u multipolarnom poretku.

- To ukazuje da međunarodni odnosi postaju sve više sinocentrični i da se Xi Jinping pozicionira kao središte moći u novom multipolarnom poretku, gdje Kina želi biti rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama. Vidjeli smo i po retorici i po poštovanju koje je predsjednik Trump iskazao Xiju da je Kina suvereno zauzela to mjesto, apostrofirala je.

Putin u Pekingu ojačao poziciju, Kina učvrstila globalni utjecaj

Luša ocjenjuje kako je Kina ceremonijalnim dočekom obojice lidera poslala jasnu poruku o vlastitoj ulozi u novim globalnim odnosima, ističući da Peking istodobno balansira između različitih partnerstava i vlastitih strateških interesa.

- Kina se odlično prilagodila ovim novim uvjetima, gdje svi traže njezinu pažnju iz različitih razloga. Na tome je sigurno profitirala. Ove ceremonije dočeka ukazuju da na Sjedinjene Američke Države gledaju kao na ravnopravnog partnera u međunarodnim odnosima, dok s Rusijom njeguje asimetrično partnerstvo kako bi stvorila određenu ravnotežu snaga u odnosu na SAD, objašnjava.

Dodaje kako takav protokol i simbolika dočeka šalju snažne poruke međunarodnoj javnosti.

- Riječ je o diplomatskoj igri kojoj sada svjedočimo i svaki element protokola itekako šalje poruku svjetskoj javnosti, naglasila je.

Govoreći o poziciji Moskve, ističe kako Vladimir Putin iz ovakvih susreta izvlači i političku i ekonomsku korist, osobito u kontekstu sankcija i rata u Ukrajini.

- Vladimir Putin je dobio jako puno, prije svega pozicioniranje na svjetskoj pozornici u trenutku kada se Rusija suočava s ekonomskim problemima. Vidimo da je potpisano više od 20 trgovinskih sporazuma te da se Rusija, nakon zapadnih sankcija, sve više oslanja na Kinu, osobito u energetici i trgovini, ustvrdila je.

SAD i Kina i dalje na suprotnim stranama oko ključnih pitanja

Ističe kako uzajamni gospodarski interesi Sjedinjenih Američkih Država i Kine nisu dovoljni za značajnije zatopljenje odnosa između dviju sila, naglašavajući da su ključna politička i sigurnosna pitanja i dalje neriješena.

- Predsjednik Donald Trump je došao s iznimno jakom gospodarskom delegacijom, ali nismo vidjeli konkretne benefite ili rezultate u smislu trgovinskih sporazuma, ili barem još ne vidimo njihovu realizaciju, navodi.

Dodaje kako temeljna neslaganja između dviju sila ostaju nepromijenjena.

- Odnosi koji su bili prije samog sastanka ostali su isti. Dakle, riječ je o pitanjima Tajvana, Južnokineskog mora, rata u Iranu i rata u Ukrajini. To su dijametralno suprotstavljene pozicije koje jedan sastanak ne može promijeniti, navela je.

Zaključno je upozorila i na tehnološku dimenziju globalnog rivalstva.

- Činjenica je da je Kina u tehnološkom smislu u puno boljoj situaciji, naprednija od Sjedinjenih Američkih Država, i tu predstavlja egzistencijalnu prijetnju u smislu utjecaja i natjecanja za vrh svjetskog poretka, zaključila je.