Luša za HTV o Bidenu: Afganistan i omikron utjecali na pad popularnosti

Amerikanci su Joea Bidena izabrali na valu frustracija i zamora načinom vođenja SAD-a Donalda Trumpa. Biden je smirio situaciju, no obećanje da će ujediniti naciju, usporiti širenje koronavirusa, obnoviti veze sa saveznicima i vratiti ugled nacije čiji su utjecaj i vjerodostojnost bili narušeni, nije ispunio. Koji su tomu razlozi u emisiji HTV-a Agenda: svijet govorila je politologinja i izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša.

- Riječ je o frustraciji i razočaranju, to ankete i sva istraživanja javnog mijenja govore. Smatram da su Amerikanci jako puno očekivali od Bidena. Istraživanja na početku mandatu govorila su da ima potporu 53-55% , a sada je oko 40%. Činjenice je da je to najmanja potpora nakon prve godine mandata. Očekivanja su bila velika prvenstveno zbog načina na koji je Biden preuzeo vlast nakon Trumpa koji je ostavio Ameriku podijeljenu u svakom smislu i zbog najava koje je Biden promovirao u svojoj kampanji, zbog politika koje je najavljivao. Na početku mandata uspijevao je držati tempo sukladno očekivanju američke javnosti, imao je dobre rezultate u borbi s pandemijom, procijepljenost je bila visoka, došlo je do ekonomskog rasta, smanjio nezaposlenost i tu je imao građane uz sebe. Nakon toga je malo trijumfalno izjavio da se bliži kraj pandemije i nakon toga ga je omikron demantirao i tu možda počinje njegov pad zajedno sa situacijom povlačenja iz Afganistana. To je jako naštetilo  njegovoj  gospodarskoj politici, politici gospodarskog oporavka Amerike, zabilježena je visoka smrtnost, zatvaranje u društvu. Afganistan je pokazao Ameriku kao slabog ponovnog predvodnika svjetskog poretka i Amerikanci su bili jako razočarani načinom na koji su napustili Afganistan. Ta dva elementa su jako utjecala na pad popularnosti Bidena, rekla je Luša.

Upitana što reći o Bidenovim najbližim suradnicima potpredsjednici Kamali Harris i državnom tajniku Antony Blinkenu  Luša je rekla da ako su očekivanja od predsjednika Bidena bila velika misli da je na potpredsjednicu Harris stavljen ogroman teret.

- To je prvenstveno jer je prva žena na toj poziciji i jednostavno se očekivalo da bi ona nakon četiri godine zbog poodmakle Bidenove dobi mogla pretendirati na poziciju predsjednice SAD-a. Mnogi smatraju da se nije dobro snašla u svojoj ulozi zbog njezinih javnih nastupa koji su u nekoliko situacija bili nespretni te zbog činjenice da su joj povjerene najosjetljivija i najteža pitanja - pitanja imigracijske politike i pitanje prava glasa gdje ona i nije mogla preko noći postići neke senzacionalne rezultate i zbog toga američka javnost smatra da nije dovoljno vidljiva, da nedovoljno dobro komunicira s građanima i njezina potpora je sada oko 30% što je katastrofalno za nekoga tko pretendira biti predsjednica SAD-a, objasnila je Luša.

Smatra i da joj nedostaje iskustva te da je to utjecalo na početno nesnalaženje na ovoj funkciji.

Govoreći o Demokratskoj stranci Luša je rekla kako je riječ o višegodišnjoj krizi i podjelama u stranci koje Biden svojom pobjedom nije mogao izbrisati kao svojevrsnim čarobnim štapićem.

- Podjele su evidentne na više razina, na zakonskim prijedlozima koji trebaju odrediti građana Amerike. To su zakonski prijedlozi o gospodarskim poticajima, o pomoći za vrijeme pandemije, regulaciji prava glasa i sva su to pitanja koja pripadnici Demokratske stranke na drugi način vide. Slaba potpora Bidenu reflektira se i na članove Demokratske stranke koji se na neki način repozicioniraju  za iduće izbore 2022. godini i tu svatko nastoji svoju bolju poziciju čime se podjele koje su evidentne na taj način i produbljuju, rekla je Luša.

Stranačkim čelnicima nije se sviđalo vođenje vanjske politike na način na koji je to radio Donald Trump, ali se čini da im se ne sviđa niti Joe Biden.

- Biden je najavio dramatični zaokret vanjske politike u odnosu na Trumpa i možda smo i kod njih kao i kod građana imali prevelika očekivanja. U godinu dana je teško ostvariti sve ono što ste najavljivali kampanji. Priključio se ponovnom Pariškom klimatskom sporazumu, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. pružio je ruku savezništva članicama NATO-a u EU, gradio Transatlantsko partnerstvo i možda je opet ključno zbivanje povlačenje iz Afganistana, disonantni tonovi među saveznicima, drugačije gledanje krize oko Rusije i Ukrajine, drugačije gledanje politike prema Kini i fokus Biden koji je više ipak usmjeren na unutarnju politiku mislim da je na neki način reflektiralo nezadovoljstvo  onih koji su smatrali da će Amerika napraviti neki radikalni zaokret u prvoj godini Bidenova mandata, rekla je zaključno Luša.

Na prošlim izborima, Amerika je za 46. predsjednika izabrala Joea Bidena. Sa 78 godina postao je najstariji predsjednik u povijesti SAD-a. U politici je prisutan više od pola stoljeća. U vremenima punim nesigurnosti pokušao je biti čvrst i stabilan, ali na mnogim područjima to mu nije pošlo za rukom.

Osvrt na prvu godinu Joea Bidena na poziciji američkog predsjednika napravila je novinarka HRT-a Branka Slavica.