Derviši za HRT: Proširenje EU-a do 2030. više politički kompas nego datum

Novinarka HTV-a Kristina Pešić u Tirani je razgovarala s političkim analitičarom Lutfhijem Dervišijem o tome što on misli o perspektivi proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe te koliko je uopće realno očekivati to proširenje do 2030. godine.

● Što mislite kako je rat u Ukrajini utjecao na perspektivu proširenja?

- Rat u Ukrajini bio je za EU poziv na buđenje. Napokon su shvatili da proces proširenja nije samo formalnost i da bi ga trebalo promatrati kao geopolitičko i sigurnosno pitanje. Mislim da su shvatili da ostavljanje “zelenih zona” u regiji može stvoriti ranjiva mjesta koja bi drugi mogli iskoristiti i koji to upravo pokušavaju učiniti. Rat je ubrzao proces proširenja i vratio ga na dnevni red. 

● Vjerujete li da je Europska unija sada spremnija prihvatiti Zapadni Balkan nego prije nekoliko godina? 

- Situacija se mijenja. Ako sudimo prema retorici iz Bruxellesa, čini se da politička volja postoji. Institucionalna spremnost više nije upitna. Sada je pitanje političke hrabrosti država članica da svoja obećanja, koja daju već najmanje 25 godina u vezi s perspektivom regije da postane članica EU-a, pretoče u stvarnost.

● Je li cilj proširenja do 2030., koji se često spominje u Bruxellesu, realan?

- Mislim da je 2030. godina više politički kompas nego stvarni datum u kalendaru. Kako bi bio realan, potreban je angažman s obje strane. To je poput tanga – treba dvoje. S jedne strane, europske institucije i države članice koje su oprezne jer imaju iskustvo primanja članica koje nisu bile potpuno spremne. S druge strane, regionalne vlade trebaju odraditi svoju domaću zadaću i provesti reforme. Ne kozmetičke, nego istinski transformativne. Ako obje strane djeluju sinkronizirano, cilj je ostvariv. U suprotnom, slijedit će još jedno razočaranje za regiju.