07:55 / 10.10.2021.

Autor: Sanja Gvozdanović/Agenda svijet/P.F./HRT

Mogu li izbori Iračanima donijeti promjenu?

Uskoro izbori u Iraku

Uskoro izbori u Iraku

Foto: Khalid al-Mousily / Reuters

Iračani žude za drastičnim promjenama nakon godina sukoba koji su nastali nakon svrgavanja Sadama Huseina 2003. Slijedio je brutalni rat u borbi protiv tzv. Islamske države koji je završen 2017. Dvije godine poslije dogodio se prosvjed protiv vladajuće elite u kojem su poginule stotine ljudi. Mogu li prijevremeni izbori Iračanima donijeti promjene?


Nassiriya, grad na jugu Iraka, zrcalo je mučne političke sudbine zemlje. Izblijedjela su lica na plakatima kojima je iskazana počast ubijenima u borbama koje su trebale zemlju učiniti boljom. Jedni uz druge - pripadnici šijitskih paravojnih skupina koji su porazili Islamsku državu i mladi koji su nekoliko godina poslije ubijeni u prosvjednima protiv njih. 

Žrtve prosvjeda kojima je 2019. smijenjena vlast, Iračani kažu, sve drugo ostalo je isto, nisu zaboravljene.

- Sjećamo se listopadske mladeži,  potlačene mladeži koja je htjela pristojan život i dobru priliku. Željeli su živjeti kao i svako drugo ljudsko biće. U ovoj areni raznijeli su im mozak, zlostavljali ih oružjem koje krši međunarodno pravo, veliki dio njih je nestao, drugi su napadnuti, a mi smo završili s tisuću mučenika i 30.000 ranjenih, rekao je Ali Al Khayyal, prosvjednik iz Bagdada.

Nakon svakih izbora političke snage u Iraku dožive unutarnje raskole koji nisu posljedica razlike u politikama nego su rezultat sporova oko raspodjele funkcija.

Golemu ulogu u iračkoj politici imaju naoružane skupine, one kontroliraju državna tijela i resurse. O rezultatu izbora ovisi hoće li okrenuti oružje jedna protiv druge ili će mirno podijeliti plijen.

- Mislim da će se nakon izbora u Iraku dogoditi vrlo opasne stvari, posebno u sukobu koji sada postoji između nekih oružanih snaga. Konkretno, to nazivam pravim imenom i na osobnu odgovornost, ovo je sukob između vladavine prava i salafističkog pokreta. Primjećujete ovu činjenicu, da je sadristički pokret unaprijed najavio kako želi preuzeti vladu, kao da su izbori dali ovaj rezultat, što znači da moraju dobiti premijersko mjesto i to je jako ozbiljno pitanje, smatra aktivist za zaštitu ljudskih prava Mohammed Yasser.

Članovi Sadrističkog pokreta, kontroverznog šijitskog klerika Muqtade al-Sadra, na utjecajnim su položajima u ministarstvima unutarnjih poslova, obrane i komunikacija. Najveća su frakcija u parlamentu koji bira predsjednika države i premijera.

Al-Sadr imao je važnu ulogu u nametanju toga da jedan od zahtjeva prosvjednika od prije dvije godine bude izmjena izbornog zakona. Prihvaćen je novi koji, dakako, više udovoljava interesima Sadrističkog pokreta nego prosvjednika. Irak je podijeljen na 83 izborne jedinice, a ne na 18 kao do sada. Pri određivanju njihova područja političke snage vodile su se utjecajem koji imaju među biračima kako bi osigurale glasove svojim kandidatima ili stranci. Teoretski omogućeno je sudjelovanje većem broju neovisnih kandidata. U praksi najveću korist imat će snažne, i na lokalnoj razini, utjecajne stranke poput Sadrističkog pokreta.

Bira se 329 zastupnika, prema Ustavu, 83 moraju biti žene.

- Žene bi došle na položaje, postale bi zastupnicama, imale bi koristi od kvote od 25%. Međutim, ne smiju probiti stakleni strop. Moraju stati na nekoj razini na kojoj ne mogu biti učinkovite, ne mogu utjecati na donošenje odluka, istaknula je aktivistica za ženska prava i neovisna kandidatkinja Awatef Rasheed.

Za iračke političarke predizborna utrka može biti mučno iskustvo. Mnoge su odustale, ostala je 951 kandidatkinja. U odnosu na posljednje izbore upola ih je manje.

- Na izborima 2018. kandidatkinje su bile izložene masovnom napadu, kleveti, izmišljanju, vijestima, moralnom podcjenjivanju, snimanju vrlo loših videa ili slanju prijetnji, rekla je aktivistica za ženska prava Hanaa Edwar.

Među Iračanima malo je vjere da će u vremenu koje dolazi za njih biti manje izazova i iskušenja. Sumnje u izborne prijevare, korupcija, slabost države koju kontroliraju političke elite ne ulijevaju nadu da će izbori donijeti promjene.

- Postoji pluralizam, ali ne biram nijednog od njih. Nismo vidjeli da daju nešto dobro, napravit ćemo, napravit ćemo i nema ništa. Samo govore, samo govore. Nismo vidjeli nikoga od njih kako se bavi izgradnjom, zapošljavanjem, vidite ljude i smeće na ulicama, nisu ništa učinili, rekao je vozač taksija u Basri Haider Abd al-Zahara.

Stranački savezi koji sada sudjeluju u vlasti, a uglavnom će tako i ostati, nemaju mnogo toga zajedničkog osim želje da zadrže utjecaj i pozicije. To nisu temelji na kojima bi se od novog saziva iračkog parlamenta i vlade koju će izabrati moglo očekivati da će pokrenuti reforme i riješiti probleme s kojima je zemlja suočena.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!