13:36 / 11.12.2018.

Autor: V.K./Hina

Marakeš: Suradnja zemalja koje su potvrdile sporazum

-

-

Foto: - / -

Tema rasprava na međuvladinoj konferenciji UN-a o Globalnom paktu o migracijama u Marakešu bile su mjere koje treba provesti radi bolje suradnje zemalja koje su potvrdile tekst.
U Marakešu je završila dvodnevna UN-ova konferencija na kojoj je prihvaćen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.

Tema rasprava koje su se vodile na međuvladinoj konferenciji Ujedinjenih naroda o Globalnom paktu o migracijama u Marakešu, u Maroku, bile su mjere koje treba provesti radi bolje suradnje zemalja koje su potvrdile tekst.

Šezdesetak predstavnika nastavilo se u svojim istupima zauzimati za taj tekst koji je potaknuo silno nezadovoljstvo suverenista, nacionalista i pristaša zatvaranja granica. Ujedno se održavao i okrugli stol o "partnerstvima i inovativnim inicijativama" koje treba razvijati radi boljeg upravljanja migracijskim tokovima.

Od 193 zemlje članice, 164 su aklamacijom prihvatile tekst koji treba ojačati međunarodnu suradnju kako bi migracije bile " sigurne, uređene i regularne".

Nekoliko sati kasnije, Brazil je objavio odluku da se povlači iz pakta pošto je 1. siječnja vlast preuzeo novoizabrani predsjednik Jair Bolsonaro koji dolazi sa spektra krajnje desnice. Aktualni brazilski ministar vanjskih poslova Aloysio Nunes sudjelovao je u donošenju teksta.

Konferencija organizirana u Maroku trebala je biti čisto formalna faza u UN-ovu procesu, ali je petnaestak zemalja već najavilo svoje povlačenje ili zamrzavanje odluke nakon odobravanja teksta 13. srpnja u New Yorku (Australija, Austrija, Bugarska, Čile, Estonija, Madžarska, Italija, Češka, Dominikanska Republika, Latvija, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švicarska).

Pakt se treba ratificirati 19. prosinca na zasjedanju UN-ove Opće skupštine u New Yorku.

Pakt, koji nije obvezujući, obuhvaća načela - zaštita ljudskih prava, zaštita djece, priznanje nacionalne suverenosti - i popis prijedloga kako bi se zemljama pomoglo da upravljaju migracijama - razmjena informacija i iskustava, integracija migranata i drugo. Zauzima se za zabranu samovoljnog zadržavanja migranata, a uhićenja dopušta samo kao krajnju mjeru.

Aktivisti za ljudska prava ocjenjuju ga nedovoljnim, napose kada je riječ o pristupu migranata humanitarnoj pomoći i osnovnim uslugama te o radnim pravima migranata. Kritičari ga pak vide kao dokument koji potiče nekontrolirane migracije.
-

-

Foto: - / -

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!