Ogorec i Akrap o Ukrajini, Izraelu i mogućem širenju sukoba

Ukrajina i Rusija, rat u Gazi, te odluka pojedinih zemalja o priznanju Palestine, glavne su teme 80. zasjedanja Opće skupštine UN-a, a u emisiji "U mreži prvog" analizirali su ih profesor Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica, te prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap.

Govoreći o porukama sa zasjedanja UN-a, prof. Ogorec istaknuo je da je važno razlikovati ono što se vidi u javnosti i ono što se događa iza zatvorenih vrata.

"Daleko je važnije ono što se ne vidi"

- Opću skupštinu možemo promatrati kao najširi mogući politički, društveni i socijalni panel. No, daleko je važnije ono što se ne vidi, na marginama - kontakti iskusnih diplomata izvan vidokruga javnosti i daleko je važnije ono što oni međusobno dogovore, rekao je Ogorec.

Posebno je izdvojio posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegov mogući susret s američkim predstavnicima.

- Rečeno je tek da će se sastati s Amerikancima. Priča tu počinje i završava, a stvarni rezultati tih susreta vjerojatno su konkretni, ali ih zasad ne znamo. Možda ćemo ih vidjeti tek kroz stanju na terenu, dodao je.

Dr. Gordan Akrap osvrnuo se na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su mnogi protumačili kao zaokret u odnosu na raniju retoriku.

Trump i vanjska politika

- S Trumpom uvijek treba očekivati neočekivano. On se ne libi promijeniti mišljenje i nekoliko puta dnevno ako procijeni da to situacija traži - to ga je naučio poslovni svijet, rekao je Akrap.

Dodao je kako takve izjave ne bi trebale pokrenuti val pozitivnih emocija kod onih koji su skloni Ukrajini, kao ni defetizam kod onih koji imaju potpuno drugačija mišljenja, kazao je.

Kazao je kako su brojne sile postale svjesne izazove kojima se susreću te da su korak bliže donošenju odluka kojima mogu pritisnuti pojedine aktere sukoba i ratova na donošenje drugačijih odluka i ponašanja.

- Poruke koje su upućene Rusiji javno i nejavno su vrlo vjerojatno ozbiljne, kazao je Akrap.

Dodao je i kako predsjedniku Trumpu ističe rok do kada on misli da treba napraviti bitne pomake u postizanju mira na zaustavljanju ozbiljnih ratova s kojima se susrećemo kako bi mogao ozbiljnije uzet u obzir od Norveškog komiteta za dodjelu Nobelove nagrade za mir, pojašnjava Akrap.

Komentirajući izjave američkog predsjednika da Ukrajina uz potporu EU može vratiti cijeli svoj teritorij, prof. Ogorec bio je vrlo jasan.

- Da je mogla, vratila bi. Jedino uz izravno uključivanje vojnih snaga pojedinih europskih zemalja, što bi bila problematična eskalacija i vodila bi prema početku Trećeg svjetskog rata, rekao je Ogorec.

Akrap je upozorio da takav scenarij ne treba olako uzimati.

- Ne treba ni razmišljati da će bilo koja članica EU ili NATO-a ili Koalicije voljnih uputiti svoje oružane snage u izravne borbene aktivnosti, kazao je Akrap.

Akrap je naveo i da sve više incidenata na granicama NATO saveznica - uključujući ruske upade u zračni prostor, sabotaže, pa čak i pokušaje atentata, "kap koja je prelila čašu strpljenja".

- Možda i nismo daleko od odluke da će se sve letjelice koje se nalaze čak i u ukrajinskom zračnom prostoru, a graniče s državama NATO saveza i ukoliko se smatra da postoji procjena da će one ugroziti sigurnost i stabilnost NATO saveza, da će se možda djelovati prema njima, pojašnjava.

- Postoji mogućnost po međunarodnom pravu da vi djelujete u prostoru dubine određenog prostora ukoliko vam s tog prostora dolaze prijetnje, ističe Akrap.

Ruski proračun pod ratnim pritiskom

Profesor Akrap je komentirao i informacije da Rusija planira povećati PDV za 2% kako bi financirala ratne aktivnosti.

- To pokazuje ozbiljnost situacije i izazove s kojima se rusko gospodarstvo suočava. Iako Rusija još ima ljudskih i tehničkih sposobnosti za vođenje rata, pitanje je s kakvim će se posljedicama suočiti nakon njegova završetka, zaključio je Akrap.

Diskusija o Izraelu i Palestini

- Odluke se u tom spektru trebaju donositi na racionalnoj, a ne emocionalnoj podlozi. Znači, utemeljene na činjenicama, a ne zanemarujući uzroke. Ako se bavimo samo posljedicom, uzroci će nam se ponavljati. Uzrok je terorizam. Čisti i to u najgorem obliku, pojašnjava Akrap.

- Govorimo o Hamasovim terorističkim aktivnostima, o Hezbollahu i drugima. Prije svega, ono što treba napraviti, je uvjetovati bilo kakav povratak na Sporazum iz Osla kojima je pokušano postići suglasnost i primirje dviju strana, gdje je Izrael priznao pravo palestinskom narodu na državu, a Palestinska samouprava priznala je pravo Izraelu na postojanje. To je bio temelj i trebao bi i dalje biti temelj za ostvarenje koncepta dvije države, kazao je Akrap.

Na pitanje je li realno sada da se vrate na te postavke, odgovara kako "ništa nije nemoguća misija".

Humanitarna pomoć u rukama Hamasa

- Vidimo da Hamas ne odustaje od promjene svoje povelje, koja traži da se izraelska država izbriše s lica zemlje i da se izraelski narod baci cijeli u more. To je ozbiljan izazov s kojim svi oni koji govore da treba priznati Palestinu moraju znati da Hamas, htjeli mi to ili ne, sudjeluje u vlasti na dijelu teritorija koji bi trebao postati Palestinska država. S druge strane, Izrael treba zaustaviti širenja na Zapadnu obalu, izgradnju tih naselja. U procesu razgovora, ja bih dao veće sposobnosti i mogućnosti Palestinskoj samoupravi koja se nalazi na Zapadnoj obali. Dao bih njima humanitarnu pomoć. Učinio bih ih nadležnima da je dijele i raspodjeljuju na teritoriju Gaze, ističe Akrap.

- Hamas preuzima veliku količinu pomoći koja dolazi u Gazu, sprema je u svoja skladišta i koristi kao sredstvo ucjenjivanja i regrutiranja pojedinaca koji će nastaviti Hamasovu politiku nasilja i terorizma. Njihov je broj desetkovan, rekao je.

- Izrael će nastaviti sve svoje napore dok se svi taoci ne vrate, kazao je Akrap.

- Olako donošenje odluka i priznavanje terorističkih aktivnosti je vrlo upitno za budućnost. Jer tko vam jamči da se to opet neće ponoviti, pita se.

Ogorec je kazao da se "ono što Izrael radi dolje ne može ni s čim opravdati". 

- Ovo što se trenutno događa u pojasu Gaze nije vojna operacija. To je kaznena ekspedicija, naglašava.

- Ima li ta kaznena ekspedicija bilo kakvo pokriće? Bilo kakvo utemeljenje? Nema. Ono što se dogodilo - teroristički napad Hamasa - naravno da je Izrael reagirao kako je trebao reagirati. Svaka zemlja ima pravo braniti se, Izrael se branio. Imao je pravo i na osvetu. Izrael se osvetio, ali na ovo što se sada događa - na to nema pravo. To je situacija koja je apsolutno nedopustiva, naglašava Ogorec.

Dvije države, ali ne pod bilo kojim uvjetima

- Što se tiče priznanja Palestine kao države, tu je po međunarodnom pravu sve jasno.Da bi neka struktura mogla biti priznata kao država, mora imati: teritorij, stanovništvo, učinkovitu vlast, sposobnost stupanja u ravnopravne međunarodne odnose. Od svega toga, Palestina ima samo stanovništvo. Ovo što Hamas vodi - to je sve, samo nije učinkovita vlast, naglašava.

- Tako da se tu nema što priznati. Nemate nikakvu strukturu. Nemate ni točno definiran teritorij. Kakva vlast? Ona na Zapadnoj obali? Ona u pojasu Gaze? Ima tu jako puno pitanja koja bi s priznanjem Palestine dovela do više problema i poteškoća nego što bi riješila, pojašnjava.

- Simbolika tog čina ne bi ništa napravila na terenu, ističe.

- Bitno je zaustaviti ove operacije koje se događaju na terenu. Model dvije države je dobra pretpostavka, ali to se ne može napraviti silom. To se mora napraviti na jedan sasvim drugačiji način, a ovo što se sada trenutno događa u pojasu Gaze - to bi trebalo apsolutno zaustaviti, smatra Ogorec.