Markotić: Hantavirus pod kontrolom, bez rizika za širu populaciju

Evakuacija putnika s kruzera Hondius, pogođenog izbijanjem hantavirusa, provodi se pod pojačanim međunarodnim zdravstvenim nadzorom i uz koordinaciju više država. O hantavirusu u minutama središnjeg Dnevnika govorila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb Alemka Markotić.

Alemka Markotić Ističe kako je situacija pod kontrolom te da za širu populaciju nema značajnog rizika.

Naglašava da su sve službe uključene u prihvat putnika adekvatno zaštićene i organizirane.

- Za okolno stanovništvo nema praktično nikakvih rizika. Sve su mjere maksimalno poduzete za zaštitu svih koji će izvršiti prihvat bolesnika. Svi su u zaštitnoj opremi i organizirane su službe koje su potrebne u slučaju pojave simptoma. U ovom trenutku ne vidim nikakav poseban rizik, osim mogućeg incidenta kod osoba koje transportiraju bolesne, istaknula je.

Po dolasku u matične zemlje, putnici će biti podvrgnuti strogim mjerama nadzora, uključujući karantenu ili samoizolaciju, ovisno o nacionalnim protokolima.

- Svakako će biti u karanteni. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je 42 dana. Negdje će biti omogućena samoizolacija, a drugdje smještaj u zdravstvenim ustanovama gdje se prati temperatura. Ako ona prijeđe 38,3 stupnja ili se pojave simptomi zarazne bolesti, osobe će biti hospitalizirane u izolacijskim jedinicama i dodatno testirane, pojašnjava Markotić.

Putnici s kruzera i dalje se smatraju visoko rizičnom skupinom. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, osmero je oboljelo, a troje je preminulo.

"Moguć prijenos hantavirusa s čovjeka na čovjeka"

Upitana o prijenosu virusa s čovjeka na čovjeka, Markotić navodi kako je takav scenarij vrlo izvjestan, iako još nije službeno potvrđen.

- U ovoj epidemiji to je vrlo izvjesno. Nema još definitivne potvrde, ali svi smo uvjereni, uključujući međunarodnu stručnu zajednicu, da je prijenos moguć s čovjeka na čovjeka. Način i trenutak prijenosa još nisu do kraja razjašnjeni, apostrofirala je.

Upozorenja da bi se zbog klimatskih promjena hantavirus, koji se prenosi putem glodavaca, mogao brže širiti otvaraju pitanje mogućih posljedica za javno zdravlje. Markotić ističe kako se kod ovakvih zoonoza može očekivati porast broja oboljelih, ali i dalje u cikličnim valovima.

- Kao i kod svih zaraznih bolesti, odnosno zoonoza koje se šire preko životinja, može se očekivati veći broj oboljelih. To su ciklične bolesti koje se javljaju svakih nekoliko godina, navodi, podsjećajući da je prošle godine u Argentini zabilježeno oko 85 slučajeva, uz smrtnost od 30 do 40 posto, dok je u Čileu bilo 35 slučajeva.

Dodaje kako klimatske i ekološke promjene mogu utjecati na brže širenje, osobito zbog ulaska ljudi u nova prirodna staništa.

- Možemo očekivati brže širenje jer ljudi ulaze u ekosustave, nisu pripremljeni i često se ne informiraju o zdravstvenim rizicima prije putovanja. Treba pročitati preporuke i pridržavati se mjera, osobito u područjima gdje možda nemaju imunološku zaštitu, upozorava.

Kraj rizika ovisit će o isteku inkubacijskog razdoblja

Na pitanje kada se može sa sigurnošću reći da je opasnost nakon pojave na kruzeru Hondius u potpunosti prošla, Markotić pojašnjava da je ključan kraj inkubacijskog razdoblja.

- Nakon što prođe inkubacija zadnjeg potencijalnog kontakta. Ako nitko od tih kontakata ne razvije simptome, možemo reći da je priča završena. Ako se pojave slučajevi, pratit će se njihovi kontakti, ističe.

Naglašava i da se hantavirus ne širi poput respiratornih virusa.

- To nije virus poput gripe, COVID-a ili morbila koji se eksplozivno širi. Za širenje je potreban bliski kontakt. Virusi su uvijek nepredvidivi, ali u ovoj situaciji nema razloga za paniku među općom populacijom, uključujući i Hrvatsku, zaključila je.