Nova administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa opet je ponovila preko posebnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju da želi do kraja godine provođenje demokratskih izbora upravo u Ukrajini. Podrazumijeva se da bi izbori uslijedili nakon postizanja prekida rata.
Protekli tjedan Hrvatsku je posjetio ukrajinski premijer Denis Šmihalj i nakon susreta s premijerom Andrejom Plenkovićem još jednom poručio kako je Hrvatska ključni saveznik Kijeva od samog početka Ruske invazije na Ukrajinu.
Tijekom sastanka potvrđeno je da će Hrvatska pružiti dodatni paket vojne pomoći, uključujući isporuku vozila za razminiranje. Šmihall je istaknuo važnost suradnje na političkoj, diplomatskoj, gospodarskoj i humanitarnoj razini.
- Hrvatska i Ukrajina imaju snažno prijateljstvo još od ranih 90-ih, kada je Ukrajina među prvima priznala hrvatsku neovisnost. Naša suradnja traje i danas, uz podršku Hrvatske u NATO-u i Europskoj uniji, izjavio je Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.
Jedna od tema sastanka bila je i proširenje suradnje na području energetike. Hrvatska planira proširiti kapacitete LNG terminala, što otvara mogućnosti za opskrbu Ukrajine i srednjoeuropskih zemalja plinom.
- To je važan strateški potez koji može donijeti dodatnu gospodarsku korist, dodao je Granić.
U razgovorima je istaknuta i humanitarna pomoć. Hrvatska je prošle godine ugostila 550 ukrajinske djece, a planovi za njihovo zbrinjavanje nastavit će se i ove godine uz potporu humanitarnih udruga i lokalnih vlasti. Također, Hrvatska će organizirati međunarodnu konferenciju posvećenu rehabilitaciji ukrajinskih ratnih veterana.
Međutim, Granić upozorava da se unutar Europske unije mijenja stav prema Ukrajini. Neke zemlje, poput Mađarske i Slovačke, pod vodstvom premijera Viktora Orbana i Roberta Fica, sve više pokazuju otvoreno protivljenje pomoći Kijevu.
- Takva promjena stavova podsjeća na opasna razdoblja povijesti kada su populistički režimi dolazili na vlast. Sada je ključno ostati čvrsto uz Ukrajinu, istaknuo je Granić.
Rusija, koja u ratu troši velik dio svog BDP-a, nastavlja agresiju uz podršku zemalja poput Sjeverne Koreje i Irana. Istovremeno, Putinov autoritarni model vlasti postaje sve prihvatljiviji nekim europskim populističkim vođama. Granić naglašava kako u Rusiji više nema prostora za raspravu o ljudskim pravima i slobodi medija, već prevladavaju geopolitički interesi i podrška Ruske pravoslavne crkve agresiji na Ukrajinu.
- Moramo ostati na pravoj strani povijesti i boriti se protiv populizma i autoritarizma koji ugrožavaju slobodu, zaključio je Granić.
"Hrvatska prati situaciju u Srbiji, ali nema nikakav utjecaj na događaje"
Granić se osvrnuo i na aktualne prosvjede u Srbiji koji su, prema njegovim riječima, iznenadili i Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države svojom snagom i intenzitetom.
- Još uvijek nije jasno tko će biti vodeći lideri i kako će dalje usmjeravati politiku, ali prosvjedi su trenutno najjači do sada, izjavio je Granić, dodajući kako nema nikakve osnove za tvrdnje da na situaciju utječu druge zemlje poput Hrvatske ili Albanije.
Naglasio je kako Hrvatska prati situaciju preko nadležnih institucija te je podržao izjavu ministra vanjskih i europskih poslova
Gordana Grlića Radmana koji je savjetovao hrvatskim građanima da trenutno izbjegavaju putovanja u Srbiju ako nisu nužna.
- Hrvatska nema nikakav utjecaj na te događaje, ali naš je interes da situaciju pratimo i reagiramo promišljeno, zaključio je Granić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!