Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Međunarodni je dan sjećanja na žrtve holokausta. Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su u logorima diljem Europe mučili i ubili 6 milijuna Židova te milijune Roma i pripadnika drugih naroda. Na današnji dan 1945. sovjetska Crvena armija ušla je u najstrašniji od svih logora smrti - Auschwitz.

Kompleks logora Auschwitz Birkenau, sinonim je za jednu od najgorih epizoda u povijesti čovječanstva. Preživjeli logoraši, članovi njihovih obitelji i ostali polažu cvijeće i svijeće kod zida smrti. Ispred ovog SS-ovci strijeljali su tisuće ljudi.

Auschwitz je bio najveći od svih nacističkih logora smrti. U otprilike pet godinaondje je ubijeno više od milijun i sto tisuća ljudi. Velika većina bili su Židovi, ostali su bili Poljaci, Romi i sovjetski ratni zarobljenici.

Njemački kancelar kaže da je zabrinut jer se 79 godina nakon oslobađanja Auschwitza u njegovoj zemlji pojavljuju neonacističke mreže.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je i u Hrvatskoj.

U Zagrebu je održana komemoracija u središtu grada. Nakon okupljanja u Praškoj ulici, na mjestu nekadašnje sinagoge koja je srušena 1941., na Glavnom kolodvoru kod Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima položeni su cvjetovi i kamenčići.

- Porast antisemitizma danas se krije iza anticionizma, osporava se državi Izrael postojanje, nažalost, neki predstavnici postoje i u Hrvatskoj, ali nama je drago da je hrvatska vlast ipak stala uz državu Izrael. Mi se želimo prisjećati onog što je prošlo, ali također upozoriti na ono što je danas, a to je rastući antisemitizam, kazao je pastor Vatroslav Župančić, predstavnik Međunarodnoga kršćanskog veleposlanstva u Jeruzalemu za Hrvatsku.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta na društvenoj mreži X oglasili su se predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović.

"Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta odajemo počast žrtvama holokausta, najtamnijeg poglavlja povijesti. Hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust ustraje u borbi protiv antisemitizma i očuvanju kulture sjećanja kako se takvi zločini ne bi više nikad ponovili," napisao je premijer Plenković.

"Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta prisjećamo se s dubokim poštovanjem milijuna Židova koji su na monstruozan način ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata. Sjećanje na ovu strašnu tragediju, bez presedana u svjetskoj povijesti, treba trajno sačuvati. Svi zajedno trebamo širiti poruke mira, prijateljstva i tolerancije među ljudima i narodima. Holokaust nikada ne smije biti zaboravljen", objavio je na Facebooku Ured predsjednika Republike Hrvatske.

Predstavnici Antifašističke lige, Documente - centar za suočavanje s prošlošću, Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Inicijative za slobodnu Palestinu položili su cvijeće u Zagrebu na parkiralištu u Praškoj ulici gdje je nekoć bila sinagoga koju je srušio ustaškim režim 1941.godine, kod spomenika Strijeljanje talaca na Trgu Josipa Juraja Strossmayera te kod Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru.

- Učenje u strahotama Drugog svjetskog rata je nešto što treba biti neprestano prisutno, obnavljanje znanja i svijesti o tome što je je Holokaust je nužno i neophodno naročito danas, kod nas i u Europi, rekao je novinarima kod spomenika na Glavnom kolodvoru predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić kazao je da je genocidu tijekom Drugog svjetskog rata nad Židovima, Romina te Srbima, kada je riječ o NDH, prethodila dehumanizacija pripadnika tih naroda, odnosno proglašavanje tih ljudi manje vrijednima. Zbog toga se Elie Wiesel, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godine, koji je kao dječak bio zatočen u Auschwitzu, cijeli život zalagao za drugačiji odnos prema ljudima, dodao je Pusić.

Na mjestu nekadašnje sinagoge počast žrtvama Holokausta također su odali predstavnici Evangelističke metodističke crkve u Hrvatskoj i Međunarodne kršćanske ambasade u Jeruzalemu.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je i diljem Hrvatske.

Komemoracija u Auschwitzu: U fokusu crteži zatvorenika

Obilježavanje 79. godišnjice oslobađanja Auschwitza fokusira se ove godine na crteže koje su napravili zatvorenici, koji prikazuju pojedinačne žrtve, priopćeno je iz tog memorijalnog centra.

Subotnja komemoracija pokazat će koliko crteži napravljeni u logoru simboliziraju individualno ljudsko biće, najavljeno je u priopćenju iz Muzeja Auschwitz. Njegov direktor Piotr Cywinski kazao je da većina ljudi danas povezuje Auschwitz s bodljikavom žicom, barakama i tornjevima.

- To je prazan prostor ispunjen ostacima logorske arhitekture. No drama i značenje Auschwitza nisu u relikvijama, nego u ljudima, rekao je.

Oko 20 preživjelih također bi trebalo sudjelovati u memorijalnoj službi na mjestu nekadašnjeg logora.

Naziv Auschwitz postao je sinonimom za holokaust. Nacisti su u Auschwitzu tijekom Drugog svjetskog rata ubili više od milijun ljudi, većinom Židova. Diljem Europe ubili su oko šest milijuna Židova.

U subotu se diljem Njemačke održavaju brojni događaji u znak sjećanja na žrtve. U bivšem koncentracijskom logoru Ravensbrück u istočnoj Njemačkoj, koji je korišten isključivo za žene, ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser trebala bi održati govor.

Trajni ožiljak na ljudskoj civilizaciji

Ovaj dan posvećen je sjećanju na milijune nevinih života koje su nacistički režim i njegovi suradnici ugasili tijekom Drugog svjetskog rata. Holokaust je bio sustavni genocid, zločin protiv čovječnosti koji se događao od 1941. do 1945. godine, ostavljajući trajni ožiljak na ljudskoj civilizaciji.

Tijekom tog mračnog razdoblja, Židovi, Romi, osobe s invaliditetom, homoseksualci i drugi nevini ljudi bili su izloženi neopisivoj patnji. Među žrtvama bilo je i 1,5 milijuna djece.

Koncentracijski logori, radni logori i masovna ubojstva postali su sinonimi za nehumane postupke koji su ostavili neizbrisiv trag u kolektivnoj svijesti.

Sjećanje na holokaust važno je ne samo da bismo odali počast žrtvama nego i da bismo izvukli pouke iz prošlosti i zajedno radili na sprječavanju sličnih tragedija u budućnosti.

Ovaj dan također pruža priliku da se još jednom podsjetimo na vrijednosti poput tolerancije, razumijevanja i poštovanja različitosti.

Dan sjećanja proglašen je 2005. rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda.