Michael Martens: Njemačka nije kriva za raspad bivše Jugoslavije

Dugogodišnji dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga za jugoistočnu Europu i pisac Michael Martens, gostovao je u današnjoj emisiji "Razgovor s razlogom". Objasnio je zašto se toliko bavi prošlošću i načinom kako se nosimo s njom.

Koliko je na njegov interes utjecala činjenica da mu je djed bio časnik Wehrmachta? Zašto nam je teško povijesne događaje staviti u realni kontekst? Kako je došao na ideju da piše knjigu o raspadu bivše Jugoslavije? Je li točna tvrdnja da je za taj proces kriva Njemačka? Kakvi su bili odnosi između njemačkog kancelara Helmuta Kohla i hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana? Što su dokumenti koje je istraživao rekli o odnosu tadašnje hrvatske politike prema BiH - neka su od pitanja u današnjoj emisiji. 

Djed je bio časnik Wehrmachta

Martensovo bavljenje prošlošću, osobito načinom na koji se nacije, društva i pojedinci nose s njom, kako sam kaže, ima veze s njegovom obiteljskom prošlošću. Naime, njegov djed, kojeg je osobito volio, bio je časnik Wehrmachta. Tada mu povijest Trećeg Reicha više nije bila nešto apstraktno, već gotovo osobno iskustvo.

- Kroz tu povijest moje obitelji povijest 20. stoljeća postala mi je veoma bliska. Povijest nam je svima bliska, svi mi imamo obitelji koje su proživjele povijesna događanja, od povijesti ne možemo pobjeći. Nitko to ne može. No u ovome slučaju jedan je predstavnik moje obitelji bio u žiži povijesnih događaja. Tako sam se rano počeo uvelike zanimati prvo za njemačku, a potom i europsku povijest. Danas je to dio moga identiteta. Ne mogu zamisliti svoj život bez povijesti, iako katkad poželim da mogu živjeti bez nje, kazao je.

Ističe kako nije pokušao opravdati svojeg djeda, ali ga je pokušao razumjeti. Kad se piše o povijesti, nužno je, kaže, razumjeti dionike i ne pretpostaviti da znanje koje imamo danas imaju i dionici povijesnog događaja.

- Kad želite pravedno ocijeniti povijest, naravno morate znati sve o događajima koji su se zbili, ali treba uzeti u obzir da dionici tog vremena nisu mogli znati što će se dogoditi, baš kao što ni mi ne znamo što se za pet godina dogoditi u Europi. Mora se polaziti od te perspektive kako biste protagoniste mogli pravedno ocijeniti, kazao je.

"Ne smije se opravdavati Pavelića"

Naravno, nije uvijek lako okrenuti se i pogledati unatrag i povijesne pojave staviti u realni kontekst. Nekim zemljama, poput Njemačke, to je lakše, jer svi zločini koje su Nijemci počinili bili su iznimno jasni.

- Kod drugih naroda nije bilo tako jednostavno. U tu bih skupinu svrstao Hrvatsku… Ni ovdje se ne smije nikako opravdavati Pavelića, jer se nema naprosto što opravdavati. No postoje pojave koje treba shvatiti i koje se moraju staviti u kontekst.

Martens upravo piše knjigu o raspadu bivše Jugoslavije. Želja mu je da, kad se otvore arhivi njemačkog ministarstva vanjskih poslova te njemačkog Bundestaga, potraži odgovor na pitanje je li Njemačka kriva za raspad Jugoslavije zbog takozvanog preuranjenog priznanje Hrvatske i Slovenije.

- Nikad mi se nije činilo uvjerljivim da je Njemačka htjela razoriti Jugoslaviju i da je zbog toga priznala Hrvatsku i Sloveniju. To nije ni kronološki uvjerljivo, jer je Vukovar već bio sravnjen sa zemljom kad je Njemačka priznala Hrvatsku. Nije Njemačka pokrenula rat, rat je već odavna bjesnio. Njemačka je tek priznala činjenice i priznala samostalnost Hrvatske i Slovenije, izjavio je Martens.

Martens: Pogrešna je teza da je Njemačka razorila Jugoslaviju?

Dosadašnja istraživanja potvrdila su ono što je već znao. Našao je mnogo dokaza o tome da je legenda kako je Njemačka razorila Jugoslaviju posve pogrešna.

- Primjerice, naišao sam na mnogo dokumenata s početka 1991. s jasnom uputom njemačkom ministarstva vanjskih poslova, koje je tada još bilo u Bonnu, o tome kako je očuvanje i jedinstvo Jugoslavije u interesu Njemačke i Europe i kako se ne smije poduzeti ništa što bi potaknulo raspad Jugoslavije. Njemačka se također neće sastajati s vodstvom pojedinačnih republika, dakle Franjom Tuđmanom u Zagrebu i Milanom Kučanom u Ljubljani jer bi se to moglo pogrešno protumačiti kao da dajemo potporu separatistima.

Tadašnji austrijski predsjednik Kurt Waldheim i kancelar Franz Vranitzky relativno rano su primili Tuđmana te se pokušalo nagovoriti i Khola da primi Tuđmana, budući da je već u Austriji. Odgovor je bio prilično jasan. Netko je u Bonnu velikim slovima bijesno posred dokumenta napisao Austrija nama nije mjerodavna! Odbija se! Bilo je jasno da se nisu htjeli sastati s njime. Tek se u drugoj polovici 1991. promijenilo njemačko stajalište.

Također, kad je krenuo istraživati smatrao je da je odnos između njemačkog kancelara Helmuta Khola i hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bio dobar. Obojica su bili konzervativni političari i obojica su bili povjesničari. No, ipak, nije bilo tako.

- Dogodio se susret Helmuta Kohla i Alije Izetbegovića. I prema zapisniku Izetbegović kaže Kohlu da Tuđman nije dovoljno dorastao zadatku. Otprilike je tako glasila formulacija. U zapisniku stoji primjedba da se kancelar Kohl živahno složio s tom Izetbegovićevom izjavom i iza nje uskličnik, kazao je Martens.

Neki njegovi sugovornici također su potvrdili da Khol nije bio naklonjen Tuđmanu.

- Jedan od razloga bio je, iako za to nemam dokaza jer su mi to rekli svjedoci, taj što je Tuđman volio velike nastupe. U svojim je govorima, prije nego što bi prešao na stvar, govorio o tisućljetnoj povijesti Hrvatske i Hrvata. To je Kohlu išlo prilično na živce. Imao je druge dogovorene susrete i htio je prijeći na ono bitno, rekao je.

Ipak, u drugoj polovici 1991. Kohl je vrlo jasno podržao hrvatska nastojanja za samoodređenjem. Zanimljivi su i rezultati istraživanja zapisnika sa sjednica odbora za vanjsku politiku njemačkog Bundestaga o odnosu tadašnje hrvatske politike prema BiH.

- Hans Koschnik kojeg poznaju neki i u Hrvatskoj jer je bivši gradonačelnik Bremena, a poslije posebni upravitelj Mostara, onako usput rekao da je Tuđman bio kod nas i izvijestio da je s Miloševićem razgovarao o podjeli Bosne i Hercegovine. Mislim da se referirao na susret u Karađorđevu iako to nije izričito spomenuto. Meni je kao povjesničaru bilo iznimno zanimljivo što je hrvatski predsjednik stao pred odbor i otvoreno rekao da je razgovarao s čelnikom druge države o raspodjeli treće europske države.

Međutim, zapisnika sa sjednice u kojoj je Tuđman govorio pred odborom za vanjske poslove nije bilo i nije ga mogao nikako pronaći, iako je i dalje nailazio na naznake da je Tuđman pred odborom bio dva put.

- Zaista se klonim teorija urote, ali se pitam zaista je li moguće da nestane zapisnik sa sjednice na koju je došao za europske razmjere i prema tadašnjim mjerilima tako važan gost. To mi je veoma čudno. No postoje daljnje indicije da je Tuđman s Miloševićem rado htio dijeliti Bosnu.

Martensov tekst o koncertu Marka Perkovića Thompsona ovog je ljeta također odjeknuo u medijima.

- Taj najnoviji koncert pratio sam iz daljine. Nisam zbog toga doputovao u Zagreb. Najpametniji komentar o tome dali su bosanski franjevci… Rekli su da to s kršćanstvom nema veze. Baš suprotno, to je poraz kršćanstva, to je predstava koja nema veze s vjerom. To je jedan aspekt. To je jeftina instrumentalizacija katoličanstva. Nisam katolik, ali mene bi kao vjernika smetalo…. Nećete od mene nikad čuti da je tamo bilo petsto tisuća fašista. To je glupost. Besmislica. Određeni propagandni mediji u Srbiji to pišu. To je pretjerano.

Komentar je tražio i od ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Naime, mnogi kažu u obranu koncerta u Zagrebu rabe argument kako mladi ljudi ne znaju i ne shvaćaju povijesni kontekst pozdrava i simbola koji se tamo uzvikuju i povezuju ga s Domovinskim ratom iz 90-ih godina kad se Hrvatska zaista morala obraniti od agresije.

- Gospodine ministre, čak i ako je to tako, a ne isključujem da mnogi mladi zaista ne poznaju kontekst, onda imate veliki problem u obrazovnom sustavu. Kad mladi završavaju obrazovanje, a da ne poznaju taj kontekst, onda nešto nije u redu.

Trenutačna situacija u Njemačkoj

Martens se osvrnuo i na trenutačnu situaciju u Njemačkoj. Prokomentirao je mogućnost da Alternativa za Njemačku, koja je sada vodeća i na nacionalnoj razini, dođe na vlast.

- Mene brine to što prema mome mišljenju AfD kao prvo želi razoriti Europsku uniju. Oni to često kažu. S uništenjem Europske unije uništit će Njemačku sreću, mir i blagostanje. Nažalost više od 30% Nijemaca očito nije shvatilo da Europska unija nije zatvor. Iz nje možete istupiti ako želite. Europska je unija odlučujući razlog što nam je proteklih desetljeća tako dobro išlo. AfD to hoće okončati. Hoće autokratsku Europu, Europu prema viziji Viktora Orbana, Europi kakvu u konačnici hoće Putin, doduše bez rata, ali Europu kao diktaturu. To mi ulijeva strah, rekao je Martens.

Na kraju razgovora osvrnuo se na kritike njegova rada.

- Ima jedan zanimljivi, ali problematičan pisac imena Ernst Jünger, kojim se već 30 godina intenzivno bavim... Rekao je jednom nešto što sam uzeo sebi kao geslo: Nije svatko vrijedan toga da se s njim razgovara. Time hoću reći da reagiram na kritiku kad je konstruktivna i ozbiljna, no ignoriram je ako je ideološki obojana ili samo glupa, zaključio je Martens.