Milanović kanadskim Hrvatima: Novca ste dosta dali, na vama je hoćete li se vratiti

Predsjednik Zoran Milanović poručio je u nedjelju Hrvatima u kanadskom Hamiltonu da Hrvatska ne treba njihov novac jer su ga već dosta dali, nego "vašu ljubav i da ostanete ono što jeste", dodavši da je na njima procjena hoće li se vratiti u Hrvatsku.

Vaša je procjena i odluka trebate li se vratiti u Hrvatsku. Naše je srce otvoreno za vaše iskustvo, znanje, pamet, a iznad svega ljubav prema domovini, prema Hrvatskoj i njezinim tradicijama....Novca ste dali dovoljno. Hrvatska ne treba vaš novac, ali treba vašu ljubav i treba da ostanete ono što jeste, poručio je predsjednik hrvatskim iseljenicima u Hamiltonu u Kanadi gdje je posjetio Hrvatsku župu Svetog Križa koja je u nedjelju obilježila 65. obljetnicu djelovanja.

Kako se navodi u priopćenju iz Ureda predsjednika, on se u župi susreo sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom - koji je zbog te obljetnice došao u Kanadu - i hrvatskim svećenstvom iz Ontarija te je sa suprugom Sanjom Musić Milanović bio na svetoj misi.

Ova crkva je sagrađena rukama, novcem, trudom i radom naših ljudi. Ovaj prostor i ova crkva su već 65 godina hrvatski, rekao je predsjednik Milanović te čestitao svećenstvu i hrvatskim iseljenicima 65. obljetnicu Hrvatske župe Svetog Križa, a kanadskim je Hrvatima kazao da će ovaj posjet pamtiti kao nešto jako lijepo i toplo, pogotovo što mu je ovo prvi dolazak u Kanadu.

Nakon ovoga idemo dalje na posao da pokušamo od Hrvatske napraviti zemlju u koju ćete se vratiti po intuiciji i osjećaju - ako takvu odluku donesete, jer ona ne smije biti nametnuta - i zemlju na koju ćete, ako se i ne vratite, biti silno ponosni", rekao je Milanović koji će drugi tjedan u New Yorku sudjelovati na sjednici Opće skupštine UN-a.

- Ponosni ne samo zato što u nogometu 'razvaljujemo' veće i bogatije, već i zato što će naprosto biti fino, pristojno, mirno i dobro mjesto za život, gdje se poštuje čovjek, poštuje obitelj, gdje svatko ima pravo na svoju privatnost, gdje ljudi imaju dovoljno da mogu uštedjeti, zaraditi i obogatiti se ako u tome vide smisao. Ali, gdje svatko ima pravo tražiti sreću, zaključio je predsjednik Milanović.

Župa Svetog Križa u Hamiltonu osnovana je 1958. godine i s oko 1400 registriranih obitelji i hrvatskom zajednicom koja na njezinome području broji preko 14.000 osoba značajan je dio hrvatskog identiteta u Ontariju i ovome dijelu Kanade, ističe se u priopćenju.

Grad Hamilton je dom druge najveće hrvatske zajednice u Kanadi, nakon Toronta, a Hrvati u Hamiltonu imaju dugu tradiciju jer pored hrvatske župe, djeluje i najstarija aktivna hrvatska organizacija u Kanadi - Hrvatski narodni dom, koji ove godine obilježava 95. obljetnicu.

Milanović kanadskim Hrvatima: Moramo napraviti zemlju u koju ćete se vratiti

Ranije danas predsjednik Milanović susreo se s kanadskim Hrvatima u Burlingtonu. Poručio im je da je zadatak od Hrvatske napraviti razvijeniju, bogatiju i nekorumpiranu državu u koju će se vratiti oni, njihova djeca ili unuci, priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Drago mi je vidjeti da ste uspješni i da ste ovdje sagradili novi dom. Ali, iskreno priželjkujem da se vaša djeca ili unuci, a možda i neki od vas, vrate u Hrvatsku. Hrvatska država je, uz sve svoje probleme, danas najsređenija od kad je ima. Unatoč i usprkos svim razmiricama i svađama, zemlja se posložila, ušli smo u EU i nakon deset godina članstvo poprima zdrave konture. Da može bolje, može, može puno bolje. E to je naš zadatak: da od Hrvatske napravimo razvijeniju i bogatiju državu koja će biti nekorumpirana i stroga u poštivanju pravila. A vi ćete najbolje znati gdje vam je mjesto. Hrvatska je uvijek otvorena za vas. Ako ćete ostati ovdje sretno vam, a ako ćete doći u Hrvatsku mi ćemo vam se radovati, poručio je predsjednik Zoran Milanović Hrvatima u Kanadi s kojima se u subotu družio u Burlingtonu, na svečanom prijemu koji su organizirali Veleposlanstvo RH i Generalni konzulat RH u Mississaugi povodom njegovog radnog posjeta Kanadi.

Pred oko 200 kanadskih Hrvata iz provincije Ontario, u kojoj živi najveći broj hrvatskih iseljenika, predsjednik Milanović rekao je kako je lijepo doći u zemlju koja je hrvatskim ljudima pružila utočište onda kada su krenuli u potragu za boljim životom.

Danas su mnogi od njih uspješni i imaju svoj život u Kanadi, ali svjesni da su Hrvati i da imaju čvrstu i neraskidivu vezu sa hrvatskom poviješću, običajima i kulturom, navodi se u priopćenju.

Dio tih običaja koje su zadržali i u Kanadi, na prijemu su i predsjedniku pokazali članovi klape iz Toronta.

Da među kanadskim Hrvatima ima puno u poslu uspješnih ljudi, predsjednik Milanović uvjerio se na radnom sastanku s kanadskim gospodarstvenicima hrvatskog porijekla, dodaje se u priopćenju.

Predsjednik je ranije tijekom dana sudjelovao na sastanku što ga je organizirala Kanadsko-hrvatska gospodarska komora, a na kojemu je bilo 20-ak poslovnih ljudi iz hrvatske zajednice u Kanadi. Oni su informirali predsjednika o iskustvima investitora koji već posluju u Hrvatskoj, o namjerama ulaganja, ali i o preprekama s kojima se ulagači suočavaju te prijedlozima kako te prepreke ukloniti i iskoristiti interes kanadskih investitora.

Predstavljajući Kanadsko-hrvatsku gospodarsku komoru, jednu od aktivnijih i utjecajnijih hrvatskih udruženja u Kanadi, koje okuplja kanadske poslovne ljude hrvatskog podrijetla te njihove tvrtke i organizacije, gospodarstvenici su istaknuli svoja nastojanja u zbližavanju kanadskih i hrvatskih poslovnih subjekta te razvijanja i produbljivanja gospodarskih, trgovinskih, političkih i kulturnih veza između dvije države.

Pored svakodnevnog poslovanja u smislu pružanja potpore u poslovanju i trgovini između Kanade i Hrvatske, Komora je značajan promotor hrvatskog identiteta u Kanadi, rekli su predsjedniku.

Kanada ima jednu od najvećih i najuspješnijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, a Kanadsko-hrvatska gospodarska komora okuplja poduzeća, stručnjake i organizacije sa strateškim odnosima bilo to gospodarskim, komercijalnim, političkim ili kulturnim - u Kanadi i Hrvatskoj koji imaju puno za ponuditi Lijepoj Našoj. Upoznali smo Predsjednika s nekoliko njih i s nekim ulagačima hrvatskih korijena koji posluju ili žele poslovati u Hrvatskoj, upoznali smo ga i s njihovim iskustvima. Pitanja koja se ponavljaju već dugi niz godina su: kako se može iskoristiti puni potencijal hrvatskog iseljeništva kao što je to na primjer učinila jedna Irska, i kada će se primijeniti model useljavanje s posebnim fokusom na mlađi, školovani hrvatski naraštaj diljem svijeta. Predsjednik je prihvatio da će razmotriti neka pitanja postavljena tijekom susreta, rekao je Ivan Grbešić, član upravnog odbora KHGK-a

Tjedan u New Yorku počet će summitom o održivom razvoju, o ciljevima koje Ujedinjeni narodi imaju do 2030. i koji su sve manje dostižni. Na tom skupu sutra govori i predsjednik Milanović.

Glavna debata, glavna rasprava na zasjedanju počinje u utorak tradicionalno govorom, odnosno izvješćem o stanju u svijetu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa. Ukrajina, klimatska kriza, siromaštvo, nejednakost bit će glavne teme ovogodišnjeg zasjedanja.

Veliku medijsku pozornost izaziva vijest o dolasku ukrajinskog predsjednika Zelenskog. On dolazi osobno i obratit će se s globalne pozornice svjetskoj javnosti, tražit će pritisak na Rusiju. Ruski predsjednik Putin neće biti tamo da mu odgovori, ali replicirat će mu ruski ministar vanjskih poslova Lavrov.

I hrvatski predsjednik Milanović u srijedu govori pred općom skupštinom UN-a. U New York dolazi i šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić-Radman i on svoj boravak u SAD-u koristi i za sastanke sa iseljeništvom. Sastao s poslovnom hrvatskom zajednicom, razgovarali su o unapređenju gospodarske suradnje između Hrvatske i Sjedinjenih država, posebno kada je riječ o novim tehnologijama, o prehrambenoj industriji i zdravstvu.

Dakle, od sutra New York je glavni grad svjetske diplomacije. Sljedeći tjedan moramo reći i to kako izgleda taj događaj. Glavni tajnik UN-a ne zvuči nimalo optimistično kada je riječ o prognozama za mir u Ukrajini, izvijestila je Branka Slavica.

- Glavni je cilj mir, ali on mora biti pravedan i u skladu s poveljom UN-a te međunarodnim pravom. Da budem iskren, ne mislim da je ova opća skupština ispunila uvjete za ozbiljan dijalog o miru. Mislim da su strane u ovom trenutku daleko od te mogućnosti, ali nikada nećemo prestati s našim naporima da osiguramo mir u Ukrajini, rekao je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.