Milanović na summitu Procesa Brdo-Brijuni: Fokus na jačanju europske perspektive

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjeluje u albanskom gradu Draču na summitu Procesa Brdo-Brijuni, zajedničke hrvatsko-slovenske inicijative koja djeluje već godinama i cilj joj je ubrzati približavanje zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji.

Iz Drača se javila HRT-ova reporterka Kristina Pešić.

- Ovogodišnji summit događa se u posebno važnom trenutku za zemlje Zapadnog Balkana, prije svega zato što imaju na raspolaganju poseban financijski instrument za približavanje Europskoj uniji - tzv. "novi plan rasta" težak šest milijardi eura, rekla je Pešić.

Plan je jedan od najvažnijih tema ovogodišnjeg summita. Sama inicijativa Brdo-Brijuni u posljednjih 12 godina postala je vrlo važna politička platforma za međusobni dijalog lidera zemalja regije koja je opterećena brojnim neriješenim problemima, ali isto tako i za pružanje međusobne podrške u provođenju reformi bez kojih nema ulaska u Europsku uniju.

Prilika liderima da otvore razgovore o neriješenim pitanjima

- Zemlje Zapadnog Balkana u različitim su fazama na svom europskom putu. Tako Srbija i Crna Gora pregovaraju već više od 10 godina. Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore 2022. godine kada je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata, koji Kosovo još uvijek nema, a i pet članica Europske unije još uopće ne priznaje neovisnost Kosova, istaknula je reporterka.

Međutim, ne može se reći da će ovo biti desetljeće novog vala proširenja, iako su iz Bruxellesa poslali jasne signale da bi 2030. Crna Gora i Albanija mogle postati punopravne članice.

- I ovo danas će biti prilika da na bilateralnim susretima lideri pokušaju otvoriti razgovore o svojim neriješenim pitanjima koji su posve sigurno kočnice na njihovom europskom putu, a isto tako očekuje se da će lideri potpisati deklaraciju o svojoj predanosti europskom putu koji, barem ovako formalno, ipak nitko ne dovodi u pitanje, zaključila je Pešić.

Šefovi država raspravljat će o jačanju europske perspektive

Supredsjedatelji inicijative su Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Mursar, a ove godine im je domaćin albanski predsjednik Bajram Begaj. 

Dolazak su potvrdili predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova. 

Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni raspravljat će o jačanju europske perspektive cijele regije i ubrzanju procesa pristupanja Europskoj uniji, jačanju regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa, a posebna će pozornost biti posvećena zadržavanju mladih kroz osiguravanje kvalitetnijih prilika za život i rad te jačanju suradnje u području zapošljavanja, priopćeno je iz Ureda predsjednika. 

Milanović je na prošlogodišnjem sastanku upozorio da zemlje jugoistoka Europe predugo čekaju na pristupanje Europskoj uniji te da ih Hrvatska i Slovenija kao članice EU-a trebaju ohrabrivati da "ne klonu duhom".

Vratima EU-a najbliže Albanija i Crna Gora

Među zemljama kandidatkinjama za članstvo, najveću potporu članstvu u Uniji pokazuju građani Albanije s 91 posto potpore, a najmanju građani u Srbiji sa samo 33 posto, prema nedavnom Eurobarometru. Albaniji je ostao neotvoren samo još jedan pregovarački klaster (Resursi, poljoprivreda i kohezija) i uz Crnu Goru se najbrže približava vratima EU-a. 

Hrvati su najskloniji proširenju EU-a na susjednu Bosnu i Hercegovinu, njih 74 posto. No BiH se zbog unutarnjih previranja sporim tempom približava Uniji i tek je krajem rujna dostavila Europskoj komisiji program reformi potreban za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan. Druge zemlje zapadnog Balkana odavno su Komisiji predale svoje programe i već počele primati sredstva. 

Sjeverna Makedonija već 20 godina ima status kandidata. Iako su pregovori o pristupanju otvoreni još 2022., njezin put usporavaju bilateralni sporovi pa Skoplje još uvijek čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera o temeljnim pitanjima. 

Kosovo je tek potencijalna država kandidatkinja i još je ne priznaje pet članica EU-a - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.