Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u New Yorku da je za Hrvatsku najvažnije pitanje biti što će biti s Europskom unijom u idućih 10 godina i da uspjeh hrvatskog članstva u njoj mjeri samo izvlačenjem novca iz europskih fondova.
- EU je vjerojatno najkompleksnije političko udruženje u povijesti čovječanstva. Teško je njime upravljati, nedostaje političke legitimnosti jer ga većinom vode birokrati. Za moju zemlju je od najveće važnosti pitanje što će biti s EU u idućih 10 godina, rekao je Milanović na Sveučilištu Columbia u okviru 'World Leaders Forum-a' na temu "Krize u nastajanju i konkurentski narativi".
Hrvatski predsjednik smatra da je Hrvatska "dugo" morala čekati na članstvo u EU i da će uspjeh Hrvatske u Uniji mjeriti samo po izvlačenju novca iz europskih fondova.
Kada je 2016. godine Britanija odlučila napustiti Europsku uniju, Milanović se pitao koja je sudbina EU-a ako su oni vani. Ne vjeruje da bi uskoro neka zemlja mogla krenuti britanskim stopama, pa ni Poljska.
- Nema šanse, javna potpora nastavlja biti postojano visoka za EU među Poljacima, rekao je Milanović.
Jugoistok Europe teži članstvu u EU, ali hrvatski predsjednik ne misli da su sve zemlje dovoljno motivirane za ulazak u Uniju.
Vučić je bio ratni huškač
Govoreći o Srbiji, Milanović je rekao da je "najteža stvar" to što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih" i smatra to preprekom.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila. Milanović smatra da Srbija "nema snažnu namjeru" ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija "snažno trude i bore".
Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.
Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU-a 2005., godinu i pol dana nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati.
Misija u Afganistanu
Afganistan je ponovno pod vlašću talibana, a svi vojnici NATO-a napustili su tu zemlju.
Milanović smatra da su se hrvatski vojnici "trebali povući još prije 10 godina" nakon ubojstva šefa al-Kaide Osame bin Ladena i kaže da se "nikada nije zavaravao" idejom da će biti išta od demokracije u Afganistanu.
Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana započelo je za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, a ono je dovršeno u mandatu predsjednika Joea Bidena.
- Odluka Trumpove administracije bila je zakašnjela, ali pozdravljena, rekao je Milanović.