Ministri članica NATO-a raspravljali o paketu vojne pomoći Ukrajini

Ministri vanjskih poslova članica NATO-a sastali su se u Pragu kako bi raspravljati o paketu vojne pomoći Ukrajini koji je predložio šef Saveza Jens Stoltenberg, a koji bi trebao biti dogovoren na summitu u Washingtonu u srpnju. Stoltenberg je predložio da se vojna pomoć Kijevu stavi na dugoročniju osnovu, s višegodišnjim financijskim jamstvima.

Stoltenberg je ujedno predložio da Savez preuzme potpunu koordinaciju međunarodne vojne pomoći Ukrajini, dajući Savezu izravniju ulogu u ratu protiv ruske invazije bez angažiranja vlastitih snaga. Tako bi NATO preuzeo koordinaciju donacija i opskrbe oružjem Ukrajinske obrambene kontaktne skupine odnosno koalicije od 50-ak zemalja koja se naziva Ramstein Group a koju predvode Sjedinjene Države.

Savez bi također koordinirao obuku ukrajinskih snaga, aktivnost u koju su uvelike uključene i Europska unija i Velika Britanija.

- Ukrajina se nastavlja hrabro boriti, ali izazovi s kojima se suočavaju sve su veći. Oni to još uvijek mogu prevladati, ali samo uz stalnu i snažnu potporu NATO saveznika. Stoga na summitu NATO-a u srpnju planiramo svoju potporu postaviti na čvršće temelje, uključujući i veliku ulogu NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke, kao i višegodišnju financijsku obvezu, kazao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Ovakav potez čelništva NATO-a predstavlja, tvrde zapadni vojni analitičari, pokušaj da se već sada osigura određeni stupanj pripravnosti dovođenjem koordinacije pod okrilje NATO-a i davanjem više autonomije vojnom osoblju Saveza da nastavi s radom uz manje izravnog političkog uplitanja, posebice ukoliko bi Trump ponovno bio američki predsjednik.

Diplomati pak, nagađaju da bi takav potez imao ograničen učinak, budući da je SAD dominantna sila NATO-a i opskrbljuje Ukrajinu većinom svog oružja te drže da je Washington zaista namjeravao prekinuti zapadnu pomoć Kijevu, to bi već učinio.

Čak je i naziv buduće aktivnosti NATO-a sporan. Njemačka se naime, protivi tomu da se to naziva "misijom" iz straha da se ne ostavi dojam da NATO ulazi u rat s Rusijom.

- Vjerojatnije je da ćemo spriječiti, odnosno odvratiti agresiju, kada smo ujedinjeni, kada radimo zajedno. A temeljna premisa našeg saveza, da je napad na jednog napad na sve, šalje najmoćniju poruku potencijalnim agresorima, da ako napadnu jednog od nas, moraju se obračunati sa svima nama, a to je zapravo najučinkovitiji način da se spriječi agresija, rekao je Antony Blinken, američki državni tajnik.

NATO će također morati nadvladati otpor mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je jasno dao do znanja da njegova zemlja neće sudjelovati u novim naporima, tvrdeći da to dovodi Savez bliže katastrofalnom ratu s Rusijom.

S druge strane, Savez će također morati prevladati zabrinutost Ukrajine da bi stavljanje koordinacije pod NATO moglo prestrašiti zemlje izvan saveza koje žele vojno pomoći Kijevu, ali ne žele nikako biti povezane s aktivnostima NATO-a.