EU i NATO sekptični oko kineskog mirovnog plana u 12 točaka

Najviši dužnosnici EU-a i NATO-a u petak su sa skepsom reagirali na dugoočekivani dokument Pekinga o rusko-ukrajinskom ratu, u kojemu se poziva na prekid vatre između dvije strane.

Sukob i rat "nikome ne koriste", rekla je Kina u svome dokumentu u 12 točaka, koji se podudara s prvom godišnjicom ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

- Sve strane moraju ostati racionalne i pokazati suzdržanost, izbjegavati raspirivanje vatre i pogoršavanje napetosti te spriječiti da se kriza pogorša ili izmakne kontroli, piše u dokumentu.

No diplomati i stručnjaci reagirali su sa skepsom i razočarenjem, jer dokument ne otkriva nikakve nove inicijative.

Također je istaknuto da Kina nije neutralna i da do danas nije osudila rusku invaziju.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin odbio je odgovoriti na pitanje novinara zašto Kina nije pozvala Rusiju da povuče svoju vojsku iz Ukrajine. Rekao je da Kina može igrati "konstruktivnu ulogu", no nije rekao ništa o mogućnosti da Peking bude posrednik u sukobu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oprezno su reagirali na dokument Kine.

Von der Leyen je rekla u petak u estonijskom glavnom gradu Tallinnu da se 12 točaka mora razmatrati u kontekstu toga da je Kina već izabrala stranu. Kina i Rusija su, rekla je, uvjerile jedna drugu o svojim bliskim vezama kratko prije početka rata.

Stoltenberg je komentirao da Kina nema previše kredibiliteta kad se radi o pokušajima posredovanja, jer još uvijek nije službeno osudila rusku invaziju.

Stručnjaci dokument vide više kao pokušaj Kine da popravi svoju narušeni imidž u svijetu koji proizilazi iz njezine podrške Rusiji.

Nema ništa novo u dokumentu, rekao je stručnjak za Kinu, Manoj Kewalramani iz američkog think tanka Centar za strateške međunarodne studije (CSIS). Dvanaest točaka su dio dobro poznatih kineskih stajališta.

Kina na sukob gleda kao na proizvod onoga što naziva mentalitetom hladnog rata i zastarjele europske sigurnosne arhitekture, rekao je. Također se čini da Peking nema interesa da se uključi u bilo kakav mirovni proces.

- Dokument daje naslutiti da bi Peking radije da mirovni pregovori budu o novoj europskoj sigurnosti nego o samom ratu, dodao je.

Peking poziva na dijalog, odbacuje svaku upotrebu nuklearnog oružja

Kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu te je odbacila kao neprihvatljivu svaku upotrebu nuklearnog oružja, u dokumentu u dvanaest točaka objavljenom u petak, godinu dana nakon početka sukoba.

- Sve strane moraju poticati Rusiju i Ukrajinu da krenu u istom smjeru i što prije se vrate izravnom dijalogu, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Ministarstvo je potvrdilo da se "nuklearno oružje ne smije koristiti", dok je s druge strane ruski predsjednik Vladimir Putin njime prijetio.

- Nuklearno oružje ne smije se koristiti i ne treba se upuštati u nuklearni rat. Treba se usprotiviti prijetnji nuklearnim oružjem ili njegovoj uporabi, ističe se u dokumentu nazvanom "Kinesko stajalište o političkom rješavanju ukrajinske krize".

Usto, Kina od dviju zemalja traži da izbjegavaju napade na civile.

- Strane u sukobu moraju se strogo držati međunarodnoga humanitarnog prava, izbjegavati napade na civile i civilne građevine, naglašava ministarstvo.

Ovaj rat je za Peking osjetljivo pitanje zbog njegovih vrlo snažnih dugogodišnjih diplomatskih i ekonomskih veza s Moskvom, učvršćenih zajedničkim interesom da budu protuteža Washingtonu.

Kina je u utorka izrazila veliku zabrinutost zbog sukoba koji se pojačava i sve više izmiče kontroli.

Službeno neutralna, Kina poziva da se poštuje suverenitet država, uključujući i Ukrajinu, pozivajući međunarodnu zajednicu da uzme u obzir zabrinutost Moskve u pitanju sigurnosti.

No sve je jači pritisak Zapada na Peking, koji nikad nije javno ni podržao ni kritizirao rusku ofenzivu, izrazivši nekoliko puta podršku Moskvi suočenoj sa zapadnim sankcijama.

Posljednjih dana američki državni tajnik Antony Blinken rekao je tako da se boji da bi Kina mogla razmišljati o mogućnosti slanja oružja Rusiji - što je Peking oštro opovrgnuo.