Mirovni sporazum SAD-a i Irana: Tko je pobjednik, a tko gubitnik?

Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili su prekid sukoba. Potpisan je inicijalni mirovni sporazum, koji predviđa prekid vojnih operacija i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, uključen je i plan vrijedan 300 milijardi dolara za "obnovu" Irana, a SAD bi mu trebao ukinuti "sve vrste sankcija". 

Potpisani sporazum odnosi se i na povlačenje izraelske vojske iz južnog Libanona, odnosno prekid svih sukoba.

Nekoliko sati nakon što je potpisan mirovni sporazum, tri supertankera pod saudijskom zastavom, sa šest milijuna barela sirove nafte, prošla su neometano Hormuškim tjesnacem.

Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, rekao je da se radi o okvirnom nacrtu koji može voditi ka realnom sporazumu. 

- Ovo je puno više sporazum o primirju, a puno manje sporazum o miru, istaknuo je.

Sporazumom je zahvaćen cijeli niz točaka, od prestanka ratnih sukoba u Iranu i Libanonu, preko otvaranja Hormuškog tjesnaca do prestanka blokade iranskih luka.

- Rok je 60 dana da se dođe do konačnog sporazuma, ali ako bude potrebe, mogu se usuglasiti da to traje i duže. Bitno je da se razgovara i to je izvrstan korak naprijed, rekao je Bandov.

Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, Institut Ruđer Bošković, istaknuo je kako je očigledno da je Trumpu jako stalo da potpiše sporazum jer se bliže izbori za Kongres i on mora ostvariti rezultat, a to je kraj rata koji on može predstaviti kao pobjedu.

- Ovo je prvi put u povijesti ratovanja na Bliskom istoku da navodni pobjednik plaća navodno poraženom 300 milijardi dolara u vidu fonda za razvoj Irana. Što je s ratnom štetom u Kuvajtu, Bahreinu, Emiratima?, rekao je.

Istaknuo je kako pregovori o konačnom sporazumu počinju jedino ako se prime jamstva da počinje provedba članaka 4, 5, 10 i 11.

- Sve to u situaciji kad nitko ne zna hoće li Hezbolah izvesti napad na sjeverni Izrael pa će Netanyahu uzvratiti po Libanonu, da bi Iran rekao da to tako ne ide i da opet blokira Hormuz, rekao je Tadić naglašavajući kako je narednih 60 dana vrlo neizvjesno.

Tadić je vrlo skeptičan da će sve ići dobro.

- Toliko su kompleksne teme da je to nemoguće završiti u 60 dana, rekao je.

- Izrael je gurnut u stranu i sveden na proxy SAD-a, i najvažnije iranski nuklearni program uopće nije tema, to se ostavlja za neka buduća dogovaranja. Sad je cilj samo otvoriti Hormuz, dodao je Tadić.

Gordan Akrap, izv. prof., prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", kako ne postoji ni politička ni vojna sila koja će natjerati Izrael da se povuče nazad u svoje granice bez jamstva da će Hezbolah biti razoružan i da će prestati biti vojna sila.

- Vidim pomak u tome da danas imamo razgovore sa strujom unutar Irana koja je sklonija materijalizmu nego ideologiji i idealizmu, poručio je.

Bandov je kazao kako je iranski režim dodatno ojačao. Pokazao je da može biti otporan.

- Tamo očigledno postoji dosta raslojavanja, ali je Revolucionarna garda preuzela izrazito značajnu ulogu što je dugoročno opasno za mir i stabilnost u regiji i sigurno će proxyji (posrednici) dobiti dodatni zamah, prvenstveno Hezbolah, ali on nije jedini. Već sad je Hezbolah tražio da se drugačije poslože stvari u Libanonu, ustvrdio je.

- Uspjeh pregovora i memoranduma je vraćanje stanja na razdoblje prije početka rata, to je doista bizarno, kazao je Tadić.

Akrap smatra da je vojna operacija proizvela dobre učinke.

- Vidi se da je iranski nuklearni program bitno degradiran. Iranska vojna moć je degradirana. Iranska revolucionarna garda je i prije obnašala vlast, rekao je Akrap dodajući da je sporazum pisan tako da obje strane mogu svom stanovništvu prodati priču da su pobijedili u ratu.

Akrap ne vjeruje da se u 60 dana može doći do ozbiljnog i dugoročno održivog sporazuma koji će zadovoljiti sve strane.

- Kad jednog dana dođe do obnove Irana, bit će mnogo zainteresiranih privatnih korporacija koje će htjeti sudjelovati. Kad se razgovara o 300 milijardi, vjerujem da se razgovara o tim projektima. Jako smo daleko od mira, tih 60 dana nije stvarni okvir, vjerojatno će se razgovarati puno duže, rekao je Bandov.

Hormuz je prije rata bio potpuno slobodan. Iranska strana sada razmišlja o tome da daje određene naplate.

- Moguće je da će se tu ići u pregovore, rekao je Bandov.

Tadić smatra da će Iran poduzeti sve što je moguće za siguran prolaz komercijalnih plovila bez naknade samo 60 dana, nakon čega će se početi naplaćivati vozarina.

- Nije samo riječ o nafti i plinu. Iz Perzijskog zaljeva izlazi trećina svjetskog kapaciteta umjetnih gnojiva, trećina svjetske proizvodnje helija, izlaze baze za lijekove i plastične proizvode. Da ti brodovi sad krenu, gospodarstvo će se stabilizirati tek u drugoj polovici 2028. Poremećaj je ogroman, istaknuo je Tadić.

Akrap smatra da su države Perzijskog zaljeva naučile lekciju te da će učiniti sve da promet kroz Hormuški tjesnac nadoknade gradnjom novih plinovoda i naftovoda te novih željezničkih pruga kako bi izbjegli ponavljanje sličnog scenarija.