Patnje žena iz Ukrajine: Silovanje kao dio ruske agresije

Mnogobrojne su žene iz Ukrajine sigurnost pronašle na Zapadu. No, mnoge koje zemlju nisu napustile žive u strahu od silovanja. Pojavljuje se sve više dokaza o seksualnom nasilju na područjima koja nakon okupacije napuštaju ruske snage. 

Ponižene, mučene, silovane. Ruski vojnici nisu birali ni vrijeme ni mjesto. 

- Skrivali smo se danima u podrumu. Ruski vojnici upali su unutra i natjerali dio muškaraca i žena da skinu odjeću. Ponižavali su ih i prebili, rekla je jedna žena.

Posebno je uznemirujuća priča o 15-godišnjoj djevojčici iz Irpinja, čiji je slučaj proslijeđen na istraživanje. Od daljnjeg mučenja djevojčicu je spasio susjed.

- Provela je deset dana u podrumu pokraj tijela majke koja je iskrvarila do smrti. Djevojčicu su silovali ruski vojnici koji su sve snimali mobitelom. Oprostite što plačem, nikada neću ovo moći zaboraviti. To dijete ima 15 godina.

Potresna svjedočanstva iz Ukrajine pred Vijećem sigurnosti UN-a prenosi i ukrajinski predsjednik. 

- Civile su gazili tenkovima dok su sjedili u automobilima i to iz čistog užitka, rezali su im udove i vratove, žene su silovane i ubijane pred očima djece, rekao je Volodimir Zelenski.

Tisuće silovanih u Domovinskom ratu

Silovanje i seksualni napad smatraju se ratnim zločinima i kršenjem međunarodnog humanitarnog prava od početka devedesetih. Procjenjuje se da je u Domovinskom ratu u Hrvatskoj silovano oko 3000 osoba, ali stvaran broj je i veći jer žrtve često šute. Jedno od brutalnih mjesta silovanja bio je vukovarski logor Velepromet. Žrtve silovanja i seksualnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu imaju status civilne žrtve rata.

- Zločinci su na slobodi, pokrenuti procesi su vrlo rijetki, a žrtve su sa svojom traumom živjele same, kaže Marija Slišković, upraviteljica Zaklade Sunčica.

Ukrajina, čini mi se da malo zrelije ide u cijeli taj odnos pogotovo s upoznavanjem međunarodne javnosti, da neće pustiti da žene Ukrajine s tom traumom nose same kao što su se naše žene nosile godinama. 

Međunarodni kazneni sud u Haagu najavio je pokretanje istraga o prijavljenom seksualnom nasilju u Ukrajini, ali problem je što Rusija nije stranka tog suda i time može odbiti bilo kakvu suradnju.

- Izgledi za procesuiranje su vrlo ograničeni. Mi možemo pretpostaviti, kada sve ovo ode u zaborav, da će neki od vojnika ili nižih zapovjednika putovati negdje pa će netko biti uhapšen negdje, ali da to prodre do viših zapovjednih struktura i da bi to bila masovnija suđenja, mislim da od toga neće biti ništa, kaže odvjetnik Anto Nobilo.

- Međutim, iz onih iskustava koje smo imali u Hrvatskoj i u BiH, silovanja su se ipak dokazivala, neka teže. Jer u masovnim ratnim zločinima učestvuje veliki broj ljudi, njih je teško prikriti, dodaje.

Kada silovanje postane ratno oružje, uz procesuiranje zločina, jednako je važna psihološka i financijska potpora kako bi žrtva dobila svu potrebnu pomoć i kakav-takav osjećaj pravde, ako se o njoj uopće može govoriti.