Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman
Foto: HTV / HRT
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić sudjeluju na NATO summit-u koji se održava u Vilniusu. Ministri su istaknuli kako se Hrvatska suočava s novim obrambenim izazovima i sigurnosnim prijetnjama u susjedstvu zbog mogućeg ruskog utjecaja. Dodali su da ovaj sastanak označava novu eru odnosa među saveznicima te su ustvrdili kako će Ukrajina od Hrvatske nastaviti dobivati humanitarnu, političku, diplomatsku, financijsku i vojnu podršku.
Ministar Gordan Grlić Radman ponovio je kako je Hrvatska ustrajan partner Ukrajine u borbi protiv agresora.
- Hrvatska Vlada je od samih početaka podržavala Ukrajinu u borbi za slobodu i neovisnost protiv ruskog agresora. Pomoć je bila evidentna; humanitarna, politička, diplomatska, financijska i vojna. Mi izražavamo i dalje snažnu opredjeljenost hrvatske Vlade kada je u pitanju NATO članstvo Ukrajine i članstvo u EU, rekao je.
Grlić Radman je otkrio kako saveznici rade na zajedničkoj izjavi koja bi trebala Ukrajini osigurati "ublaženi put" u NATO.
- Kada je u pitanju Ukrajina, radi se na završnoj izjavi koja je uglavnom usuglašena. Tri su ključne stvari: jačanje vojne pomoći, povišenje formata suradnje i ublaženi su formalni kriteriji za pridruživanje Ukrajine NATO-u, kazao je.
Opasnost od ruskog utjecaja, poseban naglasak na BiH
Ministar vanjskih poslova afirmirao je podršku zemljama koje su posebno ranjive. Poručio im je da "nisu sami".
- Na sastanku s ministrima iz BiH, Moldavije i Gruzije, poslali smo poruku da nisu sami. Podržavamo njihove euroatlantske aspiracije. One su obuhvaćene paketom pomoći kako bi radile na reformama u društvu i jačali sigurnosno-obrambene kapacitete, poručio je.
Grlić Radman je posebno naglasio važnost očuvanja sigurnosne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Kazao je kako je Hrvatska "posebno zainteresirana" za euroatlantski put BiH, dijelom i zbog činjenice da su "Hrvati najstariji narod u BiH".
- Kada je u pitanju BiH, znate da je BiH Hrvatskoj neposredni susjed. Prvi, s najdužom granicom, pitanje jedinstvene i suverene BiH, konstitutivnih naroda uvijek ističemo. Uvijek ističemo činjenicu da su Hrvati najstariji narod u BiH. Hrvatska je posebno zainteresirana za euroatlantski put BiH i snažno je podržava na tom planu, rekao je ministar.
Ponovio je kako je upravo Hrvatska zaslužna za dobivanje kandidacijskog statusa.
- Ne treba zaboraviti činjenicu da je upravo zalaganjem Hrvatske kod zemalja sklonih davanju kandidacijskog statusa za EU članstvo, Hrvatska bila predvodnik. Održali smo zajedničku sjednicu dviju vlada. Prema tome, tko je više nego Hrvatska, najpozvaniji govoriti o položaju BiH i davati ekspertizu i iskustvo, ustvrdio je.
Jačanje obrambenih kapaciteta
Ministar je rekao kako će Hrvatska nastaviti sigurnosno pomagati BiH i NATO snage koje su tamo prisutne.
- Upravo uči sastanka na vrhu, Vlada RH je prošli tjedan donijela odluku o pomoći sveobuhvatnog plana za NATO snage u BiH u jačanju i podizanju kapaciteta interoperabilnosti. Donirali smo pola milijuna eura. To je bio naš konkretan doprinos, kazao je.
- Ja ću u svojoj intervenciji naglasiti BiH kao zemlju za koju se Hrvatska snažno zalaže u ostvarivanju euroatlantskih integracija, dodao je.
Gordan Grlić Radman je priznao kako je opasnost od Rusije "evidentna". Dodao je kako se zapad mora stvoriti "političke instrumente i poluge" koji će neke zemlje vratiti na "pravu stranu povijesti".
- Opasnost je evidentna, čim se NATO savez od hladnog rata nastavlja adaptirati tako što razvija odvraćanje i obranu. To uključuje reviziju strateških i regionalnih planova kao što su zaštita zračnog prostora, proturaketna obrana, adaptacija NATO zapovjedništva. Na tome će se raditi, rekao je.
- Upravo je ruski utjecaj izazov zemljama članicama EU i NATO-a kako bi stvorile političke instrumente i poluge koje će uvjeriti zemelje da se vrate na pravu stranu povijesti. Svjetski poredak ne može biti održiv ako se krši međunarodno pravo, zaključio je.
Banožić: Summit u Vilniusu označava novu eru u kolektivnoj obrani
- Prije svega rekao bih da naš summit u Vilniusu u pravilu označava novu eru u kolektivnoj obrani gdje prije svega gledamo kroz rast brojki u nacionalnim proračunima i sredstvima, ali isto tako i zajedničkim nabavkama, daljem pružanju pomoći Ukrajini te isto tako rastu broju članica NATO-a. Prethodno smo radili na našim dosadašnjim sastancima na razini ministara NATO-a, gdje smo pozdravljali i ulazak Švedske u NATO, i vidimo da sad je Turska više ne vidi zapreku za taj ulazak, što nas sve zajedno veseli. Isto tako promatramo i ono što treba dati kao podršku Ukrajini, vezano i za njihovo članstvo, prije svega kroz otvorenu politiku s jasnim kriterijima i konzultacijama na koji način će se to događati u budućnosti, rekao je ministar obrane Mario Banožić.
Dodao je kako je proračun u Republici Hrvatskoj za obranu najveći od Domovinskog rata.
- Čak smo i ove godine pojačali sredstva za više od 62 milijuna kuna u odnosu na 2023. godinu, dakle 2024. veselimo se novim nabavama, ali isto tako zajedničkim planovima koje ćemo mi kao članica NATO komunicirati dalje s ostalim članicama upravo s ciljem zajedničkog održavanja, rekao je.
Na putu ispunjenja cilja od 2% BDP-a za vojsku
O ulaganju u obranu i ciljanih 2% BDP-a izdvajanja rekao je da mi sad izdvajamo više od 1,8%.
- No, bitnije je ovaj drugi dio, a to je da petina tih sredstava, odnosno da 20% minimalno bude za modernizaciju opremanja. Hrvatska je sad na 26,5% i upravo s tim ciljem ispunjavamo naše planove. Ono što će biti želja svima to su ulaganja, upravo 2%, čime će i ovaj dio biti veći, ali moramo i ravnomjerno raspoređivati u sve tri grane. Vidjeli smo da su naše najveće investicije se u početku odnosile upravo na Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, odnosno kroz nabavku višenamjenskih borbenih aviona, ali upravo sada i kopnena vojska dobiva svoj dio. Očekujem da ćemo daljnjim planovima ojačati i Hrvatsku ratnu mornaricu, rekao je Banožić te istaknuo kako treba vrijedno raditi, ispunjavati planove i na taj način realizirati sve postavljene ciljeve, dodao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!