Akrap o summitu NATO-a: Potpuna promjena i prilagodba Amerike prema Kini

Još prije nego što je Trump preuzeo Ovalni ured, povećanje europskih obrambenih izdataka bilo je visoko na njegovoj listi prioriteta. Na NATO-ovu summitu u Haagu postavljena je nova, ambiciozna smjernica - do 2035. godine izdvajanje najmanje pet  posto BDP-a za obranu. 

Iako je riječ o ogromnim sredstvima, ta ulaganja nisu luksuz nego nužnost, posebno pred prijetnjom koja dolazi iz Rusije.

Rat u Ukrajini, koji se ne nazire kraju, samo je najrecentniji podsjetnik koliko je mir krhak i koliko brzo sve može izmaknuti kontroli. Istovremeno, na Bliskom istoku sukobi i dalje tinjaju, donoseći bol i nesigurnost milijunima ljudi.

Kada će oružje napokon zašutjeti i kada će sukobljene strane sjesti za pregovaračke stolove i s iskrenom voljom krenuti prema trajnom mirovnom rješenju koje svijet tako očajnički treba?

Akrap o Forumu: Razgovaralo se o procesima i izazovima koji očekuju NATO

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuman" Gordan Akrap istaknuo je u večerašnjoj emisiji HRT-a "Otvoreno" kako je na današnjem NATO Public Forumu u Haagu bilo 500-tinjak stručnjaka s akademskog i sigurnosnog sektora.

Bili su i stručnjaci iz vladinih i ne vladinih organizacija. Razgovaralo se o procesima i izazovima koji očekuju NATO ne samo u idućim mjesecima, već i desetljeću.  

Kovačević: Predstavnici pojedinih zemalja suprotstavljali su se izdvajanju od pet posto BDP-a za obranu

Vanjskopolitički komentator Božo Kovačević kazao je da su se predstavnici pojedinih zemalja suprotstavljali da se izdvaja pet posto BDP-a za obranu.

Ali, Kovačević vjeruje, da su te zemlje u međuvremenu ipak postigle dogovor, koji će biti izražen u zajedničkoj deklaraciji.

Kovačević je dodao da one zemlje koje se protive tako naglom povećanju izdvajanja za obranu, računaju da će se prilike u svijetu popraviti.

- Pa će do isteka toga roka, do kojeg trebaju povećati izdvajanja, možda odluka biti promijenjena i da će biti dovoljan manji postotak, poručio je. 

Kotromanović: Rutte je nemoćan i vodi ulizivačku politiku prema Trumpu 

Vojni analitičar Ante Kotromanović komentirao je poruku koju je danas Rutte poslao Trumpu. Naglasio je kako su te poruke glavnog tajnika "ulizivačke".

Kotromanović je poručio da će summit u Haagu biti specifičan, jer Trump dolazi kao "veliki pobjednik", povećao je formalno izdvajanje za NATO, zaustavio je rat između Irana i Izraela.

- Ali napravio je i puno toga, što je meni neprihvatljivo, dodao je.

Istaknuo je kako je američka administracija izbacila dosta članaka iz tih važnih dokumenata. Rutte po tom pitanju nije mogao ništa napraviti. Ukrajina se praktički u njima i ne spominje.

Zelenski je pozvan samo na večeru,a ne i na radne sastanke.

Vidi se da je Rutte praktično nemoćan i da vodi ulizivačku politiku prema Trumpu. 

Akrap: Potpuna promjena i prilagodba Amerike prema Kini

Akrap je kazao da će 32 članice NATO-a održati relativno kratak sastanak. Ali se u Haagu nalaze i predsjednici i premijeri skoro od 45 država.

Dodao je da je Zelenski pozvan na još par sastanaka, a ne samo na prijem kralja Willema-Alexandera.

Očekuje se i sastanak Zelenskog i Trumpa. Zelenski i ne treba, poručio je Akrap, sjednici s državama članicama.

- Ide potpuna promjena i prilagodba Amerike prema izazovu koji predstavlja Kina za sigurnost prema Indo-Pacifiku, istaknuo je Akrap.

Predsjednik Trump, otvorio je Europi i oči. Dodao je da se ne izdvaja pet posto za obranu, već 3.5 posto plus 1.5 posto.

- Matematički oni jesu pet posto, ali oni su komplementarni i ne ide sve u oružani sustav, rekao je.

Tri i pol posto bi išlo izravno za vojsku, a jedan i pol posto za izgradnju nužne infrastrukture. To je formula zemalja saveznica.

Kovačević je poručio je da je dobro da se misli cjelovito. Dobro da je dobro da se posebno izdvaja jedan i pol posto.

Trump je izmislio tih pet posto da se vidi tko je "gazda", ali ni Amerika ne izdvaja pet posto.

Akrap je rekao da se budući ratovi neće voditi oružanim snagama, već se voditi na razini cijelog društva.

Informatičke, informacijske i cyber prijetnje. Naglasio je treba izgraditi sustav odvraćanja od protivnika.

Hoće li Srbija sutra biti prijetnja Hrvatskoj?

Kotromanović je istaknuo da je Rusija prijetnja Europi, te da će se zemlje članice teško izdvajati pet posto za obranu.

Hoće li Srbija sutra biti prijetnja Hrvatskoj? Kotromanović nije siguran baš u tu tvrdnju. 

Rutte: Nema europske sigurnosti bez snažnih transatlantskih veza

Skup u Haagu trebao bi uputiti poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je NATO ujedinjen, unatoč prethodnim kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa upućenim Savezu.

Da je odlučan proširiti i unaprijediti svoju obranu kako bi odvratio svaki napad iz Moskve. Mark Rutte - šef vojnog saveza i predsjednica europske komisije Ursula von der Leyen.

- Kao što su stari Rimljani rekli, ako želiš mir, pripremaj se za rat. Ideja je jednostavna. Ojačajte obranu do te mjere da vas se nitko ne usudi napasti. Nema obrane bez jake obrambene industrije. Nema europske sigurnosti bez snažnih transatlantskih veza. Stoga trebamo srušiti prepreke i osnažiti iskrenu transatlantsku obrambenu suradnju. Samo zajedno Europa i Sjedinjene Države mogu stati uspravno i suprotstaviti se izazovima. Moramo biti bolji u tome i moramo raditi svi zajedno. I to odmah. Jednostavno je nezamislivo da Rusija, čije je gospodarstvo 25 puta manje od NATO-ova, može proizvesti više oružja od nas. Moramo trošiti da bismo spriječili rat. Moramo pobijediti u ovom novom ratu proizvodnje. To je bit ovog summita. Vođe NATO-a napravit će povijesni korak kako bi osigurali resurse koji su potrebni da bismo izgradili snažnu obranu. Sada se industrija mora iskazati. Da, mora se iskazati. Primimo se posla, poručio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. 

Ursula von der Leyen: Obrambena strana Europe napokon se probudila

- Da, budućnost Europe ispisuje se na bojištu u Ukrajini, ali ne samo ondje. Ispisuje se i u vašim tvornicama. Obrambena strana Europe napokon se probudila. Na summitu ćemo postaviti nove, povijesne ciljeve za ulaganje u obranu za naše saveznike u NATO-u. Ali nije važno samo koliko ulažemo, važno je i kako ulažemo. Dok obnavljamo svoje zalihe, moramo modernizirati i svoje sustave te se pripremiti za nove tehnološke potrebe. To je ključno za uvjerljivo odvraćanje opasnosti, a Europska unija u tom području može imati važnu ulogu. Proaktivno moramo identificirati potencijalne jednoroge i usmjeriti priljev kapitala prema njima, i kada je riječ o javnim, ali i privatnim ulagačima. Projektima dvojne namjene omogućit ćemo pristup našim novim gigatvornicama opremljenima umjetnom inteligencijom neviđene računalne snage. Isto vrijedi i za fond Europskog vijeća za inovacije kada je riječ o startupovima. U svim ćemo područjima težiti takvoj sinergiji. Moramo bolje povezati svoju tehnološku industriju i bazu obrambene industrije. Europa do 2030. mora imati sve što je potrebno za uvjerljivo odvraćanje opasnosti. Do tada ćemo biti spremni. Ali svi moramo promijeniti način razmišljanja, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. 

Kako financirati ogromna sredstva ulaganja u obrambenu industriju? 

Kotromanović je kazao kako se tehnologije u ratu mijenjaju. Stalno se nešto novo razvija.

Dodao je da se treba naći balans kako financirati ogromna sredstva ulaganja u obrambenu industriju i gdje će se to sve skupa proizvoditi.

Akrap je naglasio da su narudžbe već velike. Ulagat će se u razvoj proizvodnje u Europi.

Kovačević je poručio da će se mladi odazivati u vojsku, ako steknu povjerenje da je Europa ugrožena.

- Tko će najviše zaraditi o trošenju novca u obranu, o tome nitko ne govori kaže Kovačević.

Kotromanović je istaknuo da Europska unija nikada nije bila jedinstvena.

- Treba biti racionalan i mudar, dodao je. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: