NATO povećava broj vojnika u visokoj pripravnosti na više od 300.000

NATO će na svom summitu u Madridu povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na više od 300.000, rekao je glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg. Trenutačno NATO u svojim istočnim članicama ima oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

- Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na više od 300 tisuća, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu. Na samitu u Madridu čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada.

Stoltenberg je najavio da će u novom Strateškom konceptu, koji će saveznici prihvatiti u Madridu, Rusija biti definirana kao najveća i izravna prijetnja našoj sigurnosti. U posljednjem Strateškom konceptu prihvaćenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.

- To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja izravnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, rekao je Stoltenberg.

Prvi put u Strateškom konceptu spomenut će se i Kina i izazovi koje Peking predstavlja za članice NATO-a. Još je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO. Stoltenberg je rekao da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali kako ne može obećati da će blokada biti uklonjena.

Najavio je da će se u utorak u Madridu sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, finskim Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson. 

Natjerane na odustajanje od neutralnosti

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u. Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske.

Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one podržavaju kurdske separatiste. Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.

Samit NATO-a održava se u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak. Na samit je predviđen i dolazak  ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.