NATO raspoređuje brodove i zrakoplove u Baltičkom moru nakon uništavanja kabela

NATO pokreće akciju nazvanu "Baltička straža" kao odgovor na niz incidenata u Baltičkom moru od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a koji uključuju uništavanje podvodnih električnih kabela, telekomunikacijskih veza i plinovoda. 

Finska policija je prošli mjesec zaplijenila tanker s ruskom naftom pod sumnjom da je oštetio električni kabel Estlink 2 između Finske i Estonije i četiri telekomunikacijska kabela rujući sidrom po morskom dnu. 

Finska carinska služba vjeruje da je brod dio "flote u sjeni" zastarjelih tankera koji se koriste kako bi se izbjegle sankcije na prodaju ruske nafte. 

Poljska radiotelevizija TVP je u utorak izvijestila da ruska "flota u sjeni" kruži oko baltičkog podvodnog plinovoda kojim se doprema plin iz Norveške u Poljsku, no za sada nema znakova da su cijevi oštećene. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je nakon sastanka osam zemalja u Helsinkiju rekao da je finska akcija protiv tankera Eagle S pokazala da se brodovi koji nanose štetu mogu privesti i zaplijeniti.

- Kapetani brodova moraju biti svjesni da će potencijalne prijetnje našoj infrastrukturi imati posljedice, uključujući mogući ukrcaj, zapljenu broda i uhićenje. Premda su takvi zadaci u domeni nacionalnih vlasti, najbolje rezultate postižemo kad postoji komplementarnost između NATO-ovih napora da otkrije prijetnje i odvrati agresiju i nacionalnih napora u provođenju zakona,  rekao je Rutte. Dodao je i da će biti raspoređena mala flota pomorskih dronova u cilju pojačanog nadzora i odvraćanje.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je sudjelovao na sastanku u Helsinkiju, rekao je da će se nastaviti akcije protiv ruske flote u sjeni, uključujući sankcije protiv određenih brodova i brodarskih kompanija, kako bi se zaštitila ključnja podmorska infrastruktura. Dodao je i da ti brodovi predstavljaju prijetnju okolišu. Svakim danom Baltičkim morem plovi oko 2000 brodova.

- Izazivanjem neugodnosti možda nam se želi poručiti da stanovnici Baltika i nordijskih zemalja ne mogu dobro živjeti bez ruskog zagrljaja. Maknut ćemo se s ruske energetske mreže jer Rusija nije pouzdana, kazao je Kristen Michal, estonski premijer.

S približavanjem inauguracije novog američkog predsjednika povećavaju se i ulozi. NATO upozorava da članice trebaju više izdvajati za obranu. Glavni tajnik saveza Europljanima je poručio da, ne budu li izdvajali više za obranu - mogu početi učiti ruski. 

I Danska smatra da nekoć teško dostižnih dva posto BDP-a sada više nije dovoljno.

- Već smo ojačali našu obranu, ali moramo nastaviti. To će biti veoma skupo. Uza sve izazove koji su pred nama ne vidim kako se to može financijski pokriti izdvajanjem od 2 posto BDP-a, kaže Mette Frederiksen, danska premijerka.

Teške optužbe i na račun zapadnih saveznika. Moskva kaže da Washington želi unišititi Turski tok, posljednju žilu kojom ruski plin još stiže u Europu.

- Sjedinjenim Državama ne treba konkurent ni u jednom području. Dali su zeleno svjetlo za terorističke napade na energetsku infrastrukturu. Njihov ukrajinski klijent sada će, nakon Sjevernog toka, sabotirati i Turski, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

S 1. siječnja i zatvaranjem plinovoda Bratstvo, Unija se dodatno odmaknula od ruskog stiska. Prije rata Europa je od Rusije kupovala 40 posto svojih zaliha.