17:15 / 15.12.2021.

Autor: V.G./Hina/HRT

Navaljna: Podilaženje diktatorima nije pragmatično nego licemjerno

Daria Navalnaya

Daria Navalnaya

Foto: Julien Warnand / REUTERS

Ovogodišnju Nagradu Saharov za slobodu mišljenja, koju je u studenome Europski parlament dodijelio Alekseju Navaljnom, primila je u srijedu u ime utamničenog ruskog disidenta njegova kći Darija Navaljna i poručila zapadnim političarima da pod izlikom pragmatizma prestanu podilaziti diktatorima.

Dariju Navaljnu ugostio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu predsjednik Europskog parlamenta (EP) David Sassoli.

Navaljna je u svom gotovo polusatnom govoru kazala da je Europa velika i moćna te da se u europskoj politici vode žestoke bitke između idealizma i pragmatizma, ali da se ona protivi onima koji zagovaraju pragmatične odnose s diktatorima i tiranima.

- I znate što? Čini se da je problem u želji da se diktatorima stalno podilazi kako ih se ne bi razljutilo, ali ignoriranje njihovih zločina što je dulje moguće nije uopće pragmatičan pristup. Vrijeme je da se jasno kaže: Pod pragmatizmom se skrivaju cinizam, licemjerje i korupcija, rekla je Navaljna.

- A ja se protivim takvom pragmatizmu. I Nagrada Saharov je upravo to, a Andrej Saharov je bio jedan od najnepragmatičnijih ljudi na svijetu, dodala je 20-godišnja djevojka koja je u Strasbourg stigla u pratnji Olega Volkova, osobnog prijatelja njezina oca i njegova političkog savjetnika.

Rekla je također da je vrlo lako razumjeti neizbježni politički postulat, a to je da "pacifikacija diktatora i tirana nikada ne funkcionira", posebice se obrušivši na "umiljavanje Putinu".

- Diktatori nadahnuti polumjerama Zapada već sutra će transportirati tisuće ljudi na granicu s Europskom unijom, prisiljavajući žene i djecu da jurišaju na ograde, tajno se nadajući da će pritom netko biti upucan ili pregažen u gomili, rekla je Navaljna.

Pozvala je pragmatičare da odgovore koliko će to stajati Poljsku, Litvu i u konačnici cijeli EU.

Činjenica je, nastavila je, da europske banke slobodno peru milijarde prljavog novca Putina i njegovih prijatelja, a da su jahte njegovih oligarha kojima putuju po europskom Sredozemlju i dalje senzacija.

Kada je ocu rekla da putuje u Strasbourg pitala ga je što želi da kaže u Europskom parlamentu.

- Odgovorio je: Reci neka se nitko ne usudi izjednačiti Rusiju s Putinovim režimom. Rusija je dio Europe i želimo postati njezin dio, ali želimo i da se Europa zauzme za sebe (...) Težimo Europi ideja, u kojoj se slave ljudska prava, demokracija i integritet. Ne želimo Europu kancelara i ministara koji sanjaju o poslu u upravnom odboru Putinovih državnih kompanija ili jedrenju na jahtama oligarha, prenijela je Navaljna riječi svojeg oca.

Bivši njemački kancelar i bivši predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPD) Gerhard Schroeder sjedi u Nadzornom odboru ruskog naftnog diva Rosnjeft. Navaljni ga je potkraj prošle godine nazvao "Putinovim potrčkom".

Zahvaljujući na prestižnoj nagradi EP-a njezinu ocu, Navaljna je rekla da pozdravlja Europu ideja i načela te da usprkos teškoćama i problemima s kojima se Europska unija suočava vjeruje u njezinu budućnost.

- Vjerujem da će jednog dana i moja zemlja biti dio nje, rekla je Navaljna.

U govoru je podsjetila na riječi Andreja Saharova koji je rekao da je njegova "sudbina u neku ruku posebna".

- I ne stoga što sam lažno skroman, nego zato što želim biti precizan, primjećujem da je moja sudbina ispala veća od moje osobnosti. Samo sam pokušao ispuniti svoju sudbinu, citirala je Navaljna Saharova.

Govor je zaključila sljedećim riječima: "Nadam se da svi imamo snage ispuniti vlastitu sudbinu. Sloboda Alekseju Navaljnom!"

Predsjednik EP-a Sassoli rekao je da u ime Parlamenta ponovno zahtijeva da se Navaljni smjesta i bezuvjetno pusti iz zatvora, kao i svi drugi dobitnici Nagrade Saharov.

Aleksej Navaljni ruski je oporbeni političar, aktivist u borbi protiv korupcije te glavni politički protivnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Međunarodnu pozornost privukao je nakon organiziranja prosvjeda protiv predsjednika Putina i njegove vlade. Pokušao se kandidirati za predsjednika te je zagovarao reforme i borbu protiv korupcije. U kolovozu 2020. Navaljni je otrovan i mjesecima se oporavljao u Berlinu.

Uhićen je nakon povratka u Moskvu u siječnju 2021. Osuđen je na zatvor te mu je preostalo više od dvije godine kazne. U kažnjeničkoj je koloniji visoke razine sigurnosti, a potkraj ožujka 2021. prosvjedovao je dugotrajnim štrajkom glađu zbog nedostatka pristupa zdravstvenoj skrbi. Ruski sud zabranio je u lipnju 2021. rad lokalnih ureda Alekseja Navaljnog i njegove zaklade za borbu protiv korupcije, a ruske su ih vlasti svrstale na listu ekstremističkih i nepoželjnih.

Eurozastupnici su u siječnju i travnju zatražili trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog i svih drugih osoba pritvorenih zbog prosvjeda na kojima se zahtijevalo njegovo puštanje na slobodu te su pozvali države članice EU-a da znatno postrože sankcije Rusiji.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, prvi put dodijeljena Nelsonu Mandeli i Anatoliju Marčenku 1988., najviše je priznanje Europske unije za rad na području ljudskih prava. Dodjeljuje se pojedincima, skupinama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!